Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   bg Дейности

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [тринайсет]

13 [trinayset]

Дейности

[Deynosti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Šta radi Marta? К--во прави ----а? Какво прави Марта? К-к-о п-а-и М-р-а- ------------------ Какво прави Марта? 0
K-k-- --a-i --r-a? Kakvo pravi Marta? K-k-o p-a-i M-r-a- ------------------ Kakvo pravi Marta?
Ona radi u birou. Т--ра--т- в-офи-. Тя работи в офис. Т- р-б-т- в о-и-. ----------------- Тя работи в офис. 0
Ty- -a-o---v-of-s. Tya raboti v ofis. T-a r-b-t- v o-i-. ------------------ Tya raboti v ofis.
Ona radi na kompjuteru. Тя ----ти на -о-пютъ-а. Тя работи на компютъра. Т- р-б-т- н- к-м-ю-ъ-а- ----------------------- Тя работи на компютъра. 0
Tya rabo-- na-k-m---t--a. Tya raboti na kompyutyra. T-a r-b-t- n- k-m-y-t-r-. ------------------------- Tya raboti na kompyutyra.
Gdje je Marta? Къд--е -ар--? Къде е Марта? К-д- е М-р-а- ------------- Къде е Марта? 0
Ky-- ---Mart-? Kyde ye Marta? K-d- y- M-r-a- -------------- Kyde ye Marta?
U kinu. На ---о. На кино. Н- к-н-. -------- На кино. 0
N--ki--. Na kino. N- k-n-. -------- Na kino.
Ona gleda film. Тя г--да-ф--м. Тя гледа филм. Т- г-е-а ф-л-. -------------- Тя гледа филм. 0
Ty- gle---f-lm. Tya gleda film. T-a g-e-a f-l-. --------------- Tya gleda film.
Šta radi Petar? Какво-пра-и --т-р? Какво прави Петер? К-к-о п-а-и П-т-р- ------------------ Какво прави Петер? 0
Kakv- -r----P-ter? Kakvo pravi Peter? K-k-o p-a-i P-t-r- ------------------ Kakvo pravi Peter?
On studira na univerzitetu. Той---едв- --у-ив-р--т-та. Той следва в университета. Т-й с-е-в- в у-и-е-с-т-т-. -------------------------- Той следва в университета. 0
T-y sle--a v------r-i-e-a. Toy sledva v universiteta. T-y s-e-v- v u-i-e-s-t-t-. -------------------------- Toy sledva v universiteta.
On studira jezike. Т-й --- ---ци. Той учи езици. Т-й у-и е-и-и- -------------- Той учи езици. 0
T-y-------e-----. Toy uchi yezitsi. T-y u-h- y-z-t-i- ----------------- Toy uchi yezitsi.
Gdje je Petar? Къ---- -ете-? Къде е Петер? К-д- е П-т-р- ------------- Къде е Петер? 0
K--------e--r? Kyde ye Peter? K-d- y- P-t-r- -------------- Kyde ye Peter?
U kafiću. В ка--н--о. В кафенето. В к-ф-н-т-. ----------- В кафенето. 0
V -afe----. V kafeneto. V k-f-n-t-. ----------- V kafeneto.
On pije kafu. То- -и- -аф-. Той пие кафе. Т-й п-е к-ф-. ------------- Той пие кафе. 0
T---pi---a-e. Toy pie kafe. T-y p-e k-f-. ------------- Toy pie kafe.
Kuda idu rado? Те-к-де-о-и--- -- ---ят? Те къде обичат да ходят? Т- к-д- о-и-а- д- х-д-т- ------------------------ Те къде обичат да ходят? 0
T--ky-e ---cha- d--khod-a-? Te kyde obichat da khodyat? T- k-d- o-i-h-t d- k-o-y-t- --------------------------- Te kyde obichat da khodyat?
Na koncert. Н- ко-цер-. На концерт. Н- к-н-е-т- ----------- На концерт. 0
N- ----s-r-. Na kontsert. N- k-n-s-r-. ------------ Na kontsert.
Oni rado slušaju muziku. Т-----чат-д--слуш-т -у-ика. Те обичат да слушат музика. Т- о-и-а- д- с-у-а- м-з-к-. --------------------------- Те обичат да слушат музика. 0
Te-ob--ha--d--sl--hat-m--ika. Te obichat da slushat muzika. T- o-i-h-t d- s-u-h-t m-z-k-. ----------------------------- Te obichat da slushat muzika.
Kuda oni ne idu rado? Те к--е--е о--ча- д- ход-т? Те къде не обичат да ходят? Т- к-д- н- о-и-а- д- х-д-т- --------------------------- Те къде не обичат да ходят? 0
Te----e-n--ob-ch---da -hod---? Te kyde ne obichat da khodyat? T- k-d- n- o-i-h-t d- k-o-y-t- ------------------------------ Te kyde ne obichat da khodyat?
U disko. В ди-к-т--а--. В дискотеката. В д-с-о-е-а-а- -------------- В дискотеката. 0
V dis---ek-t-. V diskotekata. V d-s-o-e-a-a- -------------- V diskotekata.
Oni ne plešu rado. Те не--б-ча- -----нц----. Те не обичат да танцуват. Т- н- о-и-а- д- т-н-у-а-. ------------------------- Те не обичат да танцуват. 0
Te ne-obicha- da ta---u---. Te ne obichat da tantsuvat. T- n- o-i-h-t d- t-n-s-v-t- --------------------------- Te ne obichat da tantsuvat.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!