Knjiga fraza

bs Porodica   »   bg Семейство

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [две]

2 [dve]

Семейство

[Semeystvo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
djed д--о д___ д-д- ---- дядо 0
d---o d____ d-a-o ----- dyado
nana / nena б-ба б___ б-б- ---- баба 0
ba-a b___ b-b- ---- baba
on i ona т-----тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
t------ya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
otac ба-а б___ б-щ- ---- баща 0
b-s-cha b______ b-s-c-a ------- bashcha
majka м-й-а м____ м-й-а ----- майка 0
ma--a m____ m-y-a ----- mayka
on i ona то--и--я т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
toy-i--ya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
sin с-н с__ с-н --- син 0
s-n s__ s-n --- sin
kćerka дъ---я д_____ д-щ-р- ------ дъщеря 0
dys-cher-a d_________ d-s-c-e-y- ---------- dyshcherya
on i ona той----я т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
to--i--ya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
brat б--т б___ б-а- ---- брат 0
b-at b___ b-a- ---- brat
sestra с--т-а с_____ с-с-р- ------ сестра 0
se-t-a s_____ s-s-r- ------ sestra
on i ona т---и -я т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
to- i --a t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
dajdža, amidža ву--о ---ичо в____ / ч___ в-й-о / ч-ч- ------------ вуйчо / чичо 0
vu--h- / ch-c-o v_____ / c_____ v-y-h- / c-i-h- --------------- vuycho / chicho
tetka л--- /-вуй-а л___ / в____ л-л- / в-й-а ------------ леля / вуйна 0
le--a-/-vuyna l____ / v____ l-l-a / v-y-a ------------- lelya / vuyna
on i ona т-й --тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
toy --t-a t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
Mi smo porodica. Ни---ме--еме--т-о. Н__ с__ с_________ Н-е с-е с-м-й-т-о- ------------------ Ние сме семейство. 0
Nie-s-e -e---s---. N__ s__ s_________ N-e s-e s-m-y-t-o- ------------------ Nie sme semeystvo.
Porodica nije mala. Се--------о--- -е ---ал--. С__________ н_ н_ е м_____ С-м-й-т-о-о н- н- е м-л-о- -------------------------- Семейството ни не е малко. 0
Sem----v-----i--e ye ma---. S__________ n_ n_ y_ m_____ S-m-y-t-o-o n- n- y- m-l-o- --------------------------- Semeystvoto ni ne ye malko.
Porodica je velika. С-ме-----т--н- е -ол--о. С__________ н_ е г______ С-м-й-т-о-о н- е г-л-м-. ------------------------ Семейството ни е голямо. 0
S--e--tv-t- -i -e--ol--m-. S__________ n_ y_ g_______ S-m-y-t-o-o n- y- g-l-a-o- -------------------------- Semeystvoto ni ye golyamo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.