Knjiga fraza

bs Sati   »   bg Часът

8 [osam]

Sati

Sati

8 [осем]

8 [osem]

Часът

[Chasyt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! И-в----е! И________ И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
Izv--e--! I________ I-v-n-t-! --------- Izvinete!
Molim Vas, koliko je sati? К-л-----час-т,-----? К____ е ч_____ м____ К-л-о е ч-с-т- м-л-? -------------------- Колко е часът, моля? 0
Ko----y- --asyt- --ly-? K____ y_ c______ m_____ K-l-o y- c-a-y-, m-l-a- ----------------------- Kolko ye chasyt, molya?
Mnogo hvala! Мно-- -л--од---. М____ б_________ М-о-о б-а-о-а-я- ---------------- Много благодаря. 0
Mno-------o-ary-. M____ b__________ M-o-o b-a-o-a-y-. ----------------- Mnogo blagodarya.
Jedan je sat. Час-- --е--н. Ч____ е е____ Ч-с-т е е-и-. ------------- Часът е един. 0
Ch---- y- -e---. C_____ y_ y_____ C-a-y- y- y-d-n- ---------------- Chasyt ye yedin.
Dva su sata. Ча-ът е--в-. Ч____ е д___ Ч-с-т е д-а- ------------ Часът е два. 0
C-as----- d--. C_____ y_ d___ C-a-y- y- d-a- -------------- Chasyt ye dva.
Tri su sata. Ч-с-т ---ри. Ч____ е т___ Ч-с-т е т-и- ------------ Часът е три. 0
C-------e --i. C_____ y_ t___ C-a-y- y- t-i- -------------- Chasyt ye tri.
Četiri su sata. Часът----етири. Ч____ е ч______ Ч-с-т е ч-т-р-. --------------- Часът е четири. 0
C---y---- c-e----. C_____ y_ c_______ C-a-y- y- c-e-i-i- ------------------ Chasyt ye chetiri.
Pet je sati. Ча-ъ--- пе-. Ч____ е п___ Ч-с-т е п-т- ------------ Часът е пет. 0
C--sy- ye--e-. C_____ y_ p___ C-a-y- y- p-t- -------------- Chasyt ye pet.
Šest je sati. Ч-с-т-----ст. Ч____ е ш____ Ч-с-т е ш-с-. ------------- Часът е шест. 0
C-a--t ye---es-. C_____ y_ s_____ C-a-y- y- s-e-t- ---------------- Chasyt ye shest.
Sedam je sati. Ча----- -----. Ч____ е с_____ Ч-с-т е с-д-м- -------------- Часът е седем. 0
C-asyt ye--edem. C_____ y_ s_____ C-a-y- y- s-d-m- ---------------- Chasyt ye sedem.
Osam je sati. Ч--ъ--е--сем. Ч____ е о____ Ч-с-т е о-е-. ------------- Часът е осем. 0
Cha--- -- ose-. C_____ y_ o____ C-a-y- y- o-e-. --------------- Chasyt ye osem.
Devet je sati. Час-т-е-д---т. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-в-т- -------------- Часът е девет. 0
Cha--- y- d-ve-. C_____ y_ d_____ C-a-y- y- d-v-t- ---------------- Chasyt ye devet.
Deset je sati. Ча-ът-- д-с-т. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-с-т- -------------- Часът е десет. 0
Cha-yt--e-d-s--. C_____ y_ d_____ C-a-y- y- d-s-t- ---------------- Chasyt ye deset.
Jedanaest je sati. Ча-ъ----еди-айс-т. Ч____ е е_________ Ч-с-т е е-и-а-с-т- ------------------ Часът е единайсет. 0
Cha-y--y- ye--na-s-t. C_____ y_ y__________ C-a-y- y- y-d-n-y-e-. --------------------- Chasyt ye yedinayset.
Dvanaest je sati. Ч--ът----ва--йсет. Ч____ е д_________ Ч-с-т е д-а-а-с-т- ------------------ Часът е дванайсет. 0
Chas----e --a----e-. C_____ y_ d_________ C-a-y- y- d-a-a-s-t- -------------------- Chasyt ye dvanayset.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Ед-а---ну-а -м- ш-йс-т -е---д-. Е___ м_____ и__ ш_____ с_______ Е-н- м-н-т- и-а ш-й-е- с-к-н-и- ------------------------------- Една минута има шейсет секунди. 0
E-----i---a-i-a--hey-e--sek---i. E___ m_____ i__ s______ s_______ E-n- m-n-t- i-a s-e-s-t s-k-n-i- -------------------------------- Edna minuta ima sheyset sekundi.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Е--н-час --а-шейс-- минути. Е___ ч__ и__ ш_____ м______ Е-и- ч-с и-а ш-й-е- м-н-т-. --------------------------- Един час има шейсет минути. 0
Edin chas---a-s-e---t-minut-. E___ c___ i__ s______ m______ E-i- c-a- i-a s-e-s-t m-n-t-. ----------------------------- Edin chas ima sheyset minuti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Д---------- има--ва--е--и -етир--ч-с-. Д__________ и__ д______ и ч_____ ч____ Д-н-н-щ-е-о и-а д-а-с-т и ч-т-р- ч-с-. -------------------------------------- Денонощието има двайсет и четири часа. 0
D------hc-ie-o--m- dva--et i c-etir- -h--a. D_____________ i__ d______ i c______ c_____ D-n-n-s-c-i-t- i-a d-a-s-t i c-e-i-i c-a-a- ------------------------------------------- Denonoshchieto ima dvayset i chetiri chasa.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...