Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   nn I butikken

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtito / to og femti]

I butikken

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? S-a- v--gå-t-- ---ik-en? S___ v_ g_ t__ b________ S-a- v- g- t-l b-t-k-e-? ------------------------ Skal vi gå til butikken? 0
Ja moram obaviti kupovinu. E--må----re-n--r- ---kj-p. E_ m_ g____ n____ i_______ E- m- g-e-e n-k-e i-n-j-p- -------------------------- Eg må gjere nokre innkjøp. 0
Hoću puno toga da kupim. E- vil h----e-mykje. E_ v__ h_____ m_____ E- v-l h-n-l- m-k-e- -------------------- Eg vil handle mykje. 0
Gdje su uredski artikli? K-a--e--ko-t--s---n-? K___ e_ k____________ K-a- e- k-n-o-s-k-n-? --------------------- Kvar er kontorsakene? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Eg -r-n- k-n--l-tt-r og--r-------. E_ t____ k__________ o_ b_________ E- t-e-g k-n-o-u-t-r o- b-e-p-p-r- ---------------------------------- Eg treng konvoluttar og brevpapir. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. E---r-ng--ul-pe--a--o- tus-ar. E_ t____ k_________ o_ t______ E- t-e-g k-l-p-n-a- o- t-s-a-. ------------------------------ Eg treng kulepennar og tusjar. 0
Gdje je namještaj? Kvar e- -øbl-n-? K___ e_ m_______ K-a- e- m-b-a-e- ---------------- Kvar er møblane? 0
Trebam ormar i komodu. E--t-----eit skå- -- ein-k----d-. E_ t____ e__ s___ o_ e__ k_______ E- t-e-g e-t s-å- o- e-n k-m-o-e- --------------------------------- Eg treng eit skåp og ein kommode. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. E- -re-- e------i--b-r-----e- h-ll-. E_ t____ e__ s_________ o_ e_ h_____ E- t-e-g e-t s-r-v-b-r- o- e- h-l-e- ------------------------------------ Eg treng eit skrivebord og ei hylle. 0
Gdje su igračke? K--- e- le--e-e? K___ e_ l_______ K-a- e- l-i-e-e- ---------------- Kvar er leikene? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. E- t--n- ei --k-- o---in-ba---. E_ t____ e_ d____ o_ e__ b_____ E- t-e-g e- d-k-e o- e-n b-m-e- ------------------------------- Eg treng ei dokke og ein bamse. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Eg--r-----i- f------ o- --t-sj-kk---l. E_ t____ e__ f______ o_ e__ s_________ E- t-e-g e-n f-t-a-l o- e-t s-a-k-p-l- -------------------------------------- Eg treng ein fotball og eit sjakkspel. 0
Gdje je alat? K-a---- v-r---yet? K___ e_ v_________ K-a- e- v-r-t-y-t- ------------------ Kvar er verktøyet? 0
Trebam čekić i kliješta. E--t------in h-m-r ---ei ----. E_ t____ e__ h____ o_ e_ t____ E- t-e-g e-n h-m-r o- e- t-n-. ------------------------------ Eg treng ein hamar og ei tong. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Eg-tr-n- --- b-------i--skru-----a-. E_ t____ e__ b__ o_ e__ s___________ E- t-e-g e-n b-r o- e-n s-r-t-e-k-r- ------------------------------------ Eg treng ein bor og ein skrutrekkar. 0
Gdje je nakit? K-----r----k-a? K___ e_ s______ K-a- e- s-y-k-? --------------- Kvar er smykka? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. Eg -re-- e-t -al---e-- og---- --m----. E_ t____ e__ h________ o_ e__ a_______ E- t-e-g e-t h-l-k-e-e o- e-t a-m-a-d- -------------------------------------- Eg treng eit halskjede og eit armband. 0
Trebam prsten i naušnice. E--t--ng ei-------o--øy-e-obba-. E_ t____ e__ r___ o_ ø__________ E- t-e-g e-n r-n- o- ø-r-d-b-a-. -------------------------------- Eg treng ein ring og øyredobbar. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!