Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   be Пачуцці

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [пяцьдзесят шэсць]

56 [pyats’dzesyat shests’]

Пачуцці

Pachutstsі

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Biti raspoložen м-ць----а--е м___ ж______ м-ц- ж-д-н-е ------------ мець жаданне 0
met---z--d-nne m____ z_______ m-t-’ z-a-a-n- -------------- mets’ zhadanne
Raspoloženi smo. У на- ёс-- ж--ан-е. У н__ ё___ ж_______ У н-с ё-ц- ж-д-н-е- ------------------- У нас ёсць жаданне. 0
U--a----st-- -h-d--n-. U n__ y_____ z________ U n-s y-s-s- z-a-a-n-. ---------------------- U nas yosts’ zhadanne.
Nismo raspoloženi. У --с-ням- жад-н-я. У н__ н___ ж_______ У н-с н-м- ж-д-н-я- ------------------- У нас няма жадання. 0
U -as --a----h--ann-a. U n__ n____ z_________ U n-s n-a-a z-a-a-n-a- ---------------------- U nas nyama zhadannya.
Bojati se б-я-ца б_____ б-я-ц- ------ баяцца 0
b-yat-t-a b________ b-y-t-t-a --------- bayatstsa
Ja se bojim. Я----с-. Я б_____ Я б-ю-я- -------- Я баюся. 0
Y--bayu-ya. Y_ b_______ Y- b-y-s-a- ----------- Ya bayusya.
Ja se ne bojim. Я-н- ---с-. Я н_ б_____ Я н- б-ю-я- ----------- Я не баюся. 0
Y- ---b--u-y-. Y_ n_ b_______ Y- n- b-y-s-a- -------------- Ya ne bayusya.
Imati vremena м--- час м___ ч__ м-ц- ч-с -------- мець час 0
met-- c-as m____ c___ m-t-’ c-a- ---------- mets’ chas
On ima vremena. Ё--м-е----. Ё_ м__ ч___ Ё- м-е ч-с- ----------- Ён мае час. 0
E- ----c-a-. E_ m__ c____ E- m-e c-a-. ------------ En mae chas.
On nema vremena. Ён--е-мае-часу. Ё_ н_ м__ ч____ Ё- н- м-е ч-с-. --------------- Ён не мае часу. 0
En-n--ma- -has-. E_ n_ m__ c_____ E- n- m-e c-a-u- ---------------- En ne mae chasu.
Dosađivati se сума-а-ь с_______ с-м-в-ц- -------- сумаваць 0
s-m-vats’ s________ s-m-v-t-’ --------- sumavats’
Ona se dosađuje. Яна -умуе. Я__ с_____ Я-а с-м-е- ---------- Яна сумуе. 0
Y-na sumue. Y___ s_____ Y-n- s-m-e- ----------- Yana sumue.
Ona se ne dosađuje. Ян--н- сум--. Я__ н_ с_____ Я-а н- с-м-е- ------------- Яна не сумуе. 0
Y-n- n- -umu-. Y___ n_ s_____ Y-n- n- s-m-e- -------------- Yana ne sumue.
Biti gladan бы-ь-г-лодным б___ г_______ б-ц- г-л-д-ы- ------------- быць галодным 0
b--s’ gal-d--m b____ g_______ b-t-’ g-l-d-y- -------------- byts’ galodnym
Jeste li gladni? Вы галодныя? В_ г________ В- г-л-д-ы-? ------------ Вы галодныя? 0
V- g----ny--? V_ g_________ V- g-l-d-y-a- ------------- Vy galodnyya?
Vi niste gladni? Вы ---г-л-дны-? В_ н_ г________ В- н- г-л-д-ы-? --------------- Вы не галодныя? 0
Vy -e--alo-ny--? V_ n_ g_________ V- n- g-l-d-y-a- ---------------- Vy ne galodnyya?
Biti žedan х----ь пі-ь х_____ п___ х-ц-ц- п-ц- ----------- хацець піць 0
k-a--e-s- -і--’ k________ p____ k-a-s-t-’ p-t-’ --------------- khatsets’ pіts’
Oni su žedni. Ян- хо--ць-п-ць. Я__ х_____ п____ Я-ы х-ч-ц- п-ц-. ---------------- Яны хочуць піць. 0
Y----kh----t-- -іt--. Y___ k________ p_____ Y-n- k-o-h-t-’ p-t-’- --------------------- Yany khochuts’ pіts’.
Oni nisu žedni. Ян- ----оч-ць -і-ь. Я__ н_ х_____ п____ Я-ы н- х-ч-ц- п-ц-. ------------------- Яны не хочуць піць. 0
Ya---n- kho-huts----t--. Y___ n_ k________ p_____ Y-n- n- k-o-h-t-’ p-t-’- ------------------------ Yany ne khochuts’ pіts’.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!