Knjiga fraza

bs zamoliti za nešto   »   hu valamit kérni

74 [sedamdeset i četiri]

zamoliti za nešto

zamoliti za nešto

74 [hetvennégy]

valamit kérni

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
Možete li mi ošišati kosu? Le-t-dná v-g-- a h--am-t? L_ t____ v____ a h_______ L- t-d-á v-g-i a h-j-m-t- ------------------------- Le tudná vágni a hajamat? 0
Ne prekratko, molim. K--e-,--- --- -ö---re! K_____ n_ t__ r_______ K-r-m- n- t-l r-v-d-e- ---------------------- Kérem, ne túl rövidre! 0
Malo kraće, molim. Ki--- -ö--deb-re--k---m! K____ r__________ k_____ K-s-é r-v-d-b-r-, k-r-m- ------------------------ Kissé rövidebbre, kérem! 0
Možete li razviti slike? Elő ----- hí--i a-fényk-pe---? E__ t____ h____ a f___________ E-ő t-d-a h-v-i a f-n-k-p-k-t- ------------------------------ Elő tudja hívni a fényképeket? 0
Slike su na CD-u. A ké-ek-a-CD-n----n--. A k____ a C___ v______ A k-p-k a C--- v-n-a-. ---------------------- A képek a CD-n vannak. 0
Slike su u kameri. A --p-k a--------e-őgépen-v-n--k. A k____ a f______________ v______ A k-p-k a f-n-k-p-z-g-p-n v-n-a-. --------------------------------- A képek a fényképezőgépen vannak. 0
Možete li popraviti sat? M-g--u--a---v---ni -z ---t? M__ t____ j_______ a_ ó____ M-g t-d-a j-v-t-n- a- ó-á-? --------------------------- Meg tudja javítani az órát? 0
Staklo je puklo. A ü-eg ---t---ö-t /--ltö--t-. A ü___ s_________ / e________ A ü-e- s-é-t-r-t- / e-t-r-t-. ----------------------------- A üveg széttörött / eltörött. 0
Baterija je prazna. Az-elem ür--. A_ e___ ü____ A- e-e- ü-e-. ------------- Az elem üres. 0
Možete li ispeglati košulju? K--t-dj- v-s-l-- a- ---et? K_ t____ v______ a_ i_____ K- t-d-a v-s-l-i a- i-g-t- -------------------------- Ki tudja vasalni az inget? 0
Možete li očistiti hlače? K---ud-a t-s-tí--n- a n-d-á--t? K_ t____ t_________ a n________ K- t-d-a t-s-t-t-n- a n-d-á-o-? ------------------------------- Ki tudja tisztítani a nadrágot? 0
Možete li popraviti cipele? Me--tu----javítan- --ci-ő--t? M__ t____ j_______ a c_______ M-g t-d-a j-v-t-n- a c-p-k-t- ----------------------------- Meg tudja javítani a cipőket? 0
Možete li mi dati vatre? Tu-----ü-e---d-i? T____ t____ a____ T-d-a t-z-t a-n-? ----------------- Tudna tüzet adni? 0
Imate li šibice ili upaljač? Va- gy----a-v-gy e---g-újt-j-? V__ g______ v___ e__ g________ V-n g-u-á-a v-g- e-y g-ú-t-j-? ------------------------------ Van gyufája vagy egy gyújtója? 0
Imate li pepeljaru? V-n e----------tój-? V__ e__ h___________ V-n e-y h-m-t-r-ó-a- -------------------- Van egy hamutartója? 0
Pušite li cigare? S-iv-roz-k? S__________ S-i-a-o-i-? ----------- Szivarozik? 0
Pušite li cigarete? Dohán----? D_________ D-h-n-z-k- ---------- Dohányzik? 0
Pušite li lulu? Pi---ik? P_______ P-p-z-k- -------- Pipázik? 0

Učenje i čitanje

Učenje i čitanje idu skupa. To posebno vrijedi kod učenja stranih jezika. Ko želi dobro naučiti novi jezik, mora čitati puno tekstova. Prilikom čitanja literature na stranom jeziku, obrađujemo cijele rečenice. Tako naš mozak može naučiti vokabular i gramatiku u kontekstu. To mu pomaže kod pohranjivanja novih sadržaja. Naše pamćenje ima poteškoća pamtiti pojedine riječi. Kod čitanja učimo značenja riječi. Tako razvijamo osjećaj za novi jezik. Naravno da literatura na stranom jeziku ne smije biti preteška. Moderne kratke priče ili krimići su često zabavni. Dnevne novine su u prednosti zbog svoje aktuelnosti. Dječije knjige ili stripovi pogodni su za učenje. Sličice olakšavaju razumijevanje novog jezika. Svejedno je koju literaturu odaberete – ona bi morala biti zabavna! To znači da bi trebala imati puno radnje, tako da jezik bude raznolik. Ko ne nađe ništa, može koristiti i specijalizirane udžbenike. Postoji mnogo knjiga s jednostavnim tekstovima za početnike. Važno je da se kod čitanja uvijek koristi rječnik. Čim se naiđe na nepoznatu riječ, trebalo bi je pogledati. Naš mozak se aktivira čitanjem i brzo uči nove sadržaje. Za sve riječi koje su nepoznate, formira se datoteka. Tako ih se može često ponavljati. Takođe pomaže da se nepoznate riječi označe bojom. Svaki sljedeći put se one mogu odmah prepoznati. Ko svaki dan puno čita na stranom jeziku, brzo napreduje. Jer naš mozak uči brzo oponašati novi jezik. Može se desiti da jednom samo počnemo razmišljati na stranom jeziku...