Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   be Род заняткаў

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [трынаццаць]

13 [trynatstsats’]

Род заняткаў

[Rod zanyatkau]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Šta radi Marta? Ч-м--а---е-ц- --р--? Ч__ з________ М_____ Ч-м з-й-а-ц-а М-р-а- -------------------- Чым займаецца Марта? 0
C--- -ay----st-a---r-a? C___ z__________ M_____ C-y- z-y-a-t-t-a M-r-a- ----------------------- Chym zaymaetstsa Marta?
Ona radi u birou. Ян- ---цуе - -фі-е. Я__ п_____ ў о_____ Я-а п-а-у- ў о-і-е- ------------------- Яна працуе ў офісе. 0
Ya---prat--- u-of---. Y___ p______ u o_____ Y-n- p-a-s-e u o-і-e- --------------------- Yana pratsue u ofіse.
Ona radi na kompjuteru. Яна -р-цуе з---ам-’---р-м. Я__ п_____ з_ к___________ Я-а п-а-у- з- к-м-’-т-р-м- -------------------------- Яна працуе за камп’ютэрам. 0
Y-----ra-su- -a-k--p’-u-e-am. Y___ p______ z_ k____________ Y-n- p-a-s-e z- k-m-’-u-e-a-. ----------------------------- Yana pratsue za kamp’yuteram.
Gdje je Marta? Дзе--а-т-? Д__ М_____ Д-е М-р-а- ---------- Дзе Марта? 0
Dz- Marta? D__ M_____ D-e M-r-a- ---------- Dze Marta?
U kinu. У -ін-. У к____ У к-н-. ------- У кіно. 0
U-k---. U k____ U k-n-. ------- U kіno.
Ona gleda film. Яна-гля--іць -ільм. Я__ г_______ ф_____ Я-а г-я-з-ц- ф-л-м- ------------------- Яна глядзіць фільм. 0
Ya-a g-y--z-t-’---l-m. Y___ g_________ f_____ Y-n- g-y-d-і-s- f-l-m- ---------------------- Yana glyadzіts’ fіl’m.
Šta radi Petar? Ч-м--а--а------е---? Ч__ з________ П_____ Ч-м з-й-а-ц-а П-т-р- -------------------- Чым займаецца Петэр? 0
C--m--a-----stsa Pet--? C___ z__________ P_____ C-y- z-y-a-t-t-a P-t-r- ----------------------- Chym zaymaetstsa Peter?
On studira na univerzitetu. Ё- в-чы-ца-в- -нів-рс-т--е. Ё_ в______ в_ у____________ Ё- в-ч-ц-а в- у-і-е-с-т-ц-. --------------------------- Ён вучыцца ва універсітэце. 0
En-v-----s--- -a unі-e-s--e--e. E_ v_________ v_ u_____________ E- v-c-y-s-s- v- u-і-e-s-t-t-e- ------------------------------- En vuchytstsa va unіversіtetse.
On studira jezike. Ё- в----ае ---ы. Ё_ в______ м____ Ё- в-в-ч-е м-в-. ---------------- Ён вывучае мовы. 0
E--vyvu-h---m--y. E_ v_______ m____ E- v-v-c-a- m-v-. ----------------- En vyvuchae movy.
Gdje je Petar? Д-е Пе---? Д__ П_____ Д-е П-т-р- ---------- Дзе Петэр? 0
Dz----t--? D__ P_____ D-e P-t-r- ---------- Dze Peter?
U kafiću. У --вярні. У к_______ У к-в-р-і- ---------- У кавярні. 0
U--avya---. U k________ U k-v-a-n-. ----------- U kavyarnі.
On pije kafu. Ён -’е---ву. Ё_ п__ к____ Ё- п-е к-в-. ------------ Ён п’е каву. 0
E- p’- ---u. E_ p__ k____ E- p-e k-v-. ------------ En p’e kavu.
Kuda idu rado? К-ды-я-- --бяць-ха--і--? К___ я__ л_____ х_______ К-д- я-ы л-б-ц- х-д-і-ь- ------------------------ Куды яны любяць хадзіць? 0
K-dy y-n- ---b--t-’ k---zіts’? K___ y___ l________ k_________ K-d- y-n- l-u-y-t-’ k-a-z-t-’- ------------------------------ Kudy yany lyubyats’ khadzіts’?
Na koncert. На --н-э-т. Н_ к_______ Н- к-н-э-т- ----------- На канцэрт. 0
N- ----s-rt. N_ k________ N- k-n-s-r-. ------------ Na kantsert.
Oni rado slušaju muziku. Ян- -юбя-ь--л---ць--узыку. Я__ л_____ с______ м______ Я-ы л-б-ц- с-у-а-ь м-з-к-. -------------------------- Яны любяць слухаць музыку. 0
Yan- --u------ s--k-a----mu--k-. Y___ l________ s________ m______ Y-n- l-u-y-t-’ s-u-h-t-’ m-z-k-. -------------------------------- Yany lyubyats’ slukhats’ muzyku.
Kuda oni ne idu rado? Куды я-ы-н- -ю--ц--хад----? К___ я__ н_ л_____ х_______ К-д- я-ы н- л-б-ц- х-д-і-ь- --------------------------- Куды яны не любяць хадзіць? 0
Kudy -a-- ne lyu-yats--kh--z-ts’? K___ y___ n_ l________ k_________ K-d- y-n- n- l-u-y-t-’ k-a-z-t-’- --------------------------------- Kudy yany ne lyubyats’ khadzіts’?
U disko. На---ск---ку. Н_ д_________ Н- д-с-а-э-у- ------------- На дыскатэку. 0
N---ysk---ku. N_ d_________ N- d-s-a-e-u- ------------- Na dyskateku.
Oni ne plešu rado. Ім н- -а-аб--ц----анц-ва-ь. І_ н_ п_________ т_________ І- н- п-д-б-е-ц- т-н-а-а-ь- --------------------------- Ім не падабаецца танцаваць. 0
І- n--p--ab--t--sa -an-sava--’. І_ n_ p___________ t___________ І- n- p-d-b-e-s-s- t-n-s-v-t-’- ------------------------------- Іm ne padabaetstsa tantsavats’.

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!