Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   be Дні тыдня

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [дзевяць]

9 [dzevyats’]

Дні тыдня

Dnі tydnya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ponedjeljak п-н----лак п_________ п-н-д-е-а- ---------- панядзелак 0
pa-y----lak p__________ p-n-a-z-l-k ----------- panyadzelak
Utorak аў-о--к а______ а-т-р-к ------- аўторак 0
a-t-rak a______ a-t-r-k ------- autorak
Srijeda с-рада с_____ с-р-д- ------ серада 0
se-ada s_____ s-r-d- ------ serada
Četvrtak ч--в-р ч_____ ч-ц-е- ------ чацвер 0
c-a-s-er c_______ c-a-s-e- -------- chatsver
Petak п---іца п______ п-т-і-а ------- пятніца 0
p-a-nі--a p________ p-a-n-t-a --------- pyatnіtsa
Subota субо-а с_____ с-б-т- ------ субота 0
s--ota s_____ s-b-t- ------ subota
Nedjelja ня--еля н______ н-д-е-я ------- нядзеля 0
ny--z-l-a n________ n-a-z-l-a --------- nyadzelya
Sedmica т-д-е-ь т______ т-д-е-ь ------- тыдзень 0
tyd-e-’ t______ t-d-e-’ ------- tydzen’
od ponedjeljka do nedjelje з--анядзе--а ---ня----і з п_________ д_ н______ з п-н-д-е-к- д- н-д-е-і ----------------------- з панядзелка да нядзелі 0
z---nya-zelk- ------dze-і z p__________ d_ n_______ z p-n-a-z-l-a d- n-a-z-l- ------------------------- z panyadzelka da nyadzelі
Prvi dan je ponedjeljak. Перш- дзе-ь –-п-няд----к. П____ д____ – п__________ П-р-ы д-е-ь – п-н-д-е-а-. ------------------------- Першы дзень – панядзелак. 0
Per-h---z--’-- -an-adze--k. P_____ d____ – p___________ P-r-h- d-e-’ – p-n-a-z-l-k- --------------------------- Pershy dzen’ – panyadzelak.
Drugi dan je utorak. Д--г---з--ь-– -ў-о--к. Д____ д____ – а_______ Д-у-і д-е-ь – а-т-р-к- ---------------------- Другі дзень – аўторак. 0
D--gі ---n’-–-au----k. D____ d____ – a_______ D-u-і d-e-’ – a-t-r-k- ---------------------- Drugі dzen’ – autorak.
Treći dan je srijeda. Тр-ці --ень - се--да. Т____ д____ – с______ Т-э-і д-е-ь – с-р-д-. --------------------- Трэці дзень – серада. 0
T-e--- dz----– s-r-da. T_____ d____ – s______ T-e-s- d-e-’ – s-r-d-. ---------------------- Tretsі dzen’ – serada.
Četvrti dan je četvrtak. Ч-цв--т----е-ь-- --цве-. Ч_______ д____ – ч______ Ч-ц-ё-т- д-е-ь – ч-ц-е-. ------------------------ Чацвёрты дзень – чацвер. 0
C----v-----d-en--– cha-sv-r. C_________ d____ – c________ C-a-s-e-t- d-e-’ – c-a-s-e-. ---------------------------- Chatsverty dzen’ – chatsver.
Peti dan je petak. Пя---д-ен- –-п-т---а. П___ д____ – п_______ П-т- д-е-ь – п-т-і-а- --------------------- Пяты дзень – пятніца. 0
Py-t------’ - pya---t-a. P____ d____ – p_________ P-a-y d-e-’ – p-a-n-t-a- ------------------------ Pyaty dzen’ – pyatnіtsa.
Šesti dan je subota. Ш--т- ---н- –--убот-. Ш____ д____ – с______ Ш-с-ы д-е-ь – с-б-т-. --------------------- Шосты дзень – субота. 0
Sh-st- d-en- – -ubo-a. S_____ d____ – s______ S-o-t- d-e-’ – s-b-t-. ---------------------- Shosty dzen’ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. С-м- ---нь –-н-----я. С___ д____ – н_______ С-м- д-е-ь – н-д-е-я- --------------------- Сёмы дзень – нядзеля. 0
S-----ze-’ – --ad-e--a. S___ d____ – n_________ S-m- d-e-’ – n-a-z-l-a- ----------------------- Semy dzen’ – nyadzelya.
Sedmica ima sedam dana. У тыдн- сем дз--. У т____ с__ д____ У т-д-і с-м д-ё-. ----------------- У тыдні сем дзён. 0
U --dn---e- --en. U t____ s__ d____ U t-d-і s-m d-e-. ----------------- U tydnі sem dzen.
Mi radimo samo pet dana. Мы прац-ем то-ьк- --ц- дз--. М_ п______ т_____ п___ д____ М- п-а-у-м т-л-к- п-ц- д-ё-. ---------------------------- Мы працуем толькі пяць дзён. 0
M--pra----m-t--’-- -yat-’ ----. M_ p_______ t_____ p_____ d____ M- p-a-s-e- t-l-k- p-a-s- d-e-. ------------------------------- My pratsuem tol’kі pyats’ dzen.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!