Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   be У рэстаране 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [трыццаць]

30 [trytstsats’]

У рэстаране 2

[U restarane 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Sok od jabuke, molim. К--і---с--, шкл-н-----л--н--а-с--у! К___ л_____ ш______ я________ с____ К-л- л-с-а- ш-л-н-у я-л-ч-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку яблычнага соку! 0
Ka-- --sk-, -h---ank- y----c-nag---o-u! K___ l_____ s________ y__________ s____ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u y-b-y-h-a-a s-k-! --------------------------------------- Kalі laska, shklyanku yablychnaga soku!
Limunadu, molim. Ка-і -а-к-,-ш-л-н-- л-м---д-! К___ л_____ ш______ л________ К-л- л-с-а- ш-л-н-у л-м-н-д-! ----------------------------- Калі ласка, шклянку ліманаду! 0
K-lі -as-a--s-k-y------іm-n--u! K___ l_____ s________ l________ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u l-m-n-d-! ------------------------------- Kalі laska, shklyanku lіmanadu!
Sok od paradajza, molim. К--і -аск---ш-----у та-ат--га-соку! К___ л_____ ш______ т________ с____ К-л- л-с-а- ш-л-н-у т-м-т-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку таматнага соку! 0
K----las-a----k--a--u -a-a---g--s-ku! K___ l_____ s________ t________ s____ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u t-m-t-a-a s-k-! ------------------------------------- Kalі laska, shklyanku tamatnaga soku!
Ja bih rado čašu crvenog vina. Я-ха--- б- - х-ц-л- -- к--і- чы---н--- -ін-. Я х____ б_ / х_____ б_ к____ ч________ в____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х ч-р-о-а-а в-н-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх чырвонага віна. 0
Y----a---u-by /--hatse-a--y-ke---- c--r-o--ga vі-a. Y_ k______ b_ / k_______ b_ k_____ c_________ v____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- c-y-v-n-g- v-n-. --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh chyrvonaga vіna.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Я -а--ў--- /-х--ел---- -е--х -е-а---він-. Я х____ б_ / х_____ б_ к____ б_____ в____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х б-л-г- в-н-. ----------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх белага віна. 0
Y- kh------by --k-a----a--y-kelі-- b--a------a. Y_ k______ b_ / k_______ b_ k_____ b_____ v____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- b-l-g- v-n-. ----------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh belaga vіna.
Ja bih rado flašu šampanjca. Я---ц---------а-ел- ----у-эл-к--ш--пан---г-. Я х____ б_ / х_____ б_ б_______ ш___________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- б-т-л-к- ш-м-а-с-а-а- -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы бутэльку шампанскага. 0
Ya---at-e- by-- k-atsel- -y b-te-’-- s----a-ska-a. Y_ k______ b_ / k_______ b_ b_______ s____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- b-t-l-k- s-a-p-n-k-g-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by butel’ku shampanskaga.
Voliš li ribu? Т--лю----ры-у? Т_ л____ р____ Т- л-б-ш р-б-? -------------- Ты любіш рыбу? 0
T- ---bіsh-ry-u? T_ l______ r____ T- l-u-і-h r-b-? ---------------- Ty lyubіsh rybu?
Voliš li govedinu? Ты -юбіш -----чын-? Т_ л____ я_________ Т- л-б-ш я-а-і-ы-у- ------------------- Ты любіш ялавічыну? 0
T- -y--іsh-y--a-іc-y-u? T_ l______ y___________ T- l-u-і-h y-l-v-c-y-u- ----------------------- Ty lyubіsh yalavіchynu?
Voliš li svinjetinu? Т- --б-ш-----і--? Т_ л____ с_______ Т- л-б-ш с-і-і-у- ----------------- Ты любіш свініну? 0
T---y----- ---nіnu? T_ l______ s_______ T- l-u-і-h s-і-і-u- ------------------- Ty lyubіsh svіnіnu?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Я-ха-----ы-/-х----- -- -то-не--д-ь---- мяс-. Я х____ б_ / х_____ б_ ш__________ б__ м____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь б-з м-с-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь без мяса. 0
Ya------eu-by - ----s-l- ---s-t--n----z’-be--m-as-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___________ b__ m_____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z- b-z m-a-a- --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’ bez myasa.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Я ха--- б- -----ела -ы --к-с-у - гар----н-. Я х____ б_ / х_____ б_ з______ з г_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у з г-р-д-і-ы- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску з гародніны. 0
Ya-k-at--u b--/-k--t-el- ----a-us-- z -ar--n-ny. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z______ z g_________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u z g-r-d-і-y- ------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku z garodnіny.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Я---це--бы-/-----л- ---шт--не---з-, шт--мо--- --т----рыга-авац-. Я х____ б_ / х_____ б_ ш___________ ш__ м____ х____ п___________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь- ш-о м-ж-а х-т-а п-ы-а-а-а-ь- ---------------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь, што можна хутка прыгатаваць. 0
Y--k--tseu b- /--ha-se---by--hto-n---dz’,-sh-- ---h-- --u-ka-pr----av--s-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s____________ s___ m_____ k_____ p____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z-, s-t- m-z-n- k-u-k- p-y-a-a-a-s-. -------------------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’, shto mozhna khutka prygatavats’.
Želite li to s rižom? В-м -ада------- - --с-м? В__ п_____ г___ з р_____ В-м п-д-ц- г-т- з р-с-м- ------------------------ Вам падаць гэта з рысам? 0
Vam p-d--s---eta---ry-a-? V__ p______ g___ z r_____ V-m p-d-t-’ g-t- z r-s-m- ------------------------- Vam padats’ geta z rysam?
Želite li to s tjesteninom? Ва- п--а-ь ---- --ло--ы-а-? В__ п_____ г___ з л________ В-м п-д-ц- г-т- з л-к-ы-а-? --------------------------- Вам падаць гэта з локшынай? 0
Vam pa----- ---a-- lo---yna-? V__ p______ g___ z l_________ V-m p-d-t-’ g-t- z l-k-h-n-y- ----------------------------- Vam padats’ geta z lokshynay?
Želite li to s krompirom? В-м--ада-ь-гэт--з --льб-й? В__ п_____ г___ з б_______ В-м п-д-ц- г-т- з б-л-б-й- -------------------------- Вам падаць гэта з бульбай? 0
Vam--a-a--’ g-ta-- ---’ba-? V__ p______ g___ z b_______ V-m p-d-t-’ g-t- z b-l-b-y- --------------------------- Vam padats’ geta z bul’bay?
To mi nije ukusno. Гэт--ня-м--на. Г___ н________ Г-т- н-с-а-н-. -------------- Гэта нясмачна. 0
G--a--yas-achna. G___ n__________ G-t- n-a-m-c-n-. ---------------- Geta nyasmachna.
Jelo je hladno. Еж---а-о-ная. Е__ х________ Е-а х-л-д-а-. ------------- Ежа халодная. 0
Ez---k-alo-----. E___ k__________ E-h- k-a-o-n-y-. ---------------- Ezha khalodnaya.
To ja nisam naručio / naručila. Я--эт----н--------а- / -е -а-азв-ла. Я г_____ н_ з_______ / н_ з_________ Я г-т-г- н- з-к-з-а- / н- з-к-з-а-а- ------------------------------------ Я гэтага не заказваў / не заказвала. 0
Ya---t--a--e-z----v-- ---- za-az----. Y_ g_____ n_ z_______ / n_ z_________ Y- g-t-g- n- z-k-z-a- / n- z-k-z-a-a- ------------------------------------- Ya getaga ne zakazvau / ne zakazvala.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.