Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   be Прыналежныя займеннікі 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [шэсцьдзесят сем]

67 [shests’dzesyat sem]

Прыналежныя займеннікі 2

Prynalezhnyya zaymennіkі 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
naočale акуляры а______ а-у-я-ы ------- акуляры 0
a--l---y a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
On je zaboravio svoje naočale. Ён --бы- с-а---ку-яр-. Ё_ з____ с___ а_______ Ё- з-б-ў с-а- а-у-я-ы- ---------------------- Ён забыў свае акуляры. 0
En-z-b-- -v---ak--ya--. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Ma gdje su mu naočale? Дз--ж-я-о--к--яры? Д__ ж я__ а_______ Д-е ж я-о а-у-я-ы- ------------------ Дзе ж яго акуляры? 0
Dz- -h -ago----l----? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
sat га-з----к г________ г-д-і-н-к --------- гадзіннік 0
g----n--k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Njegov sat je pokvaren. Я-о-г-д-ін-ік злам--с-. Я__ г________ з________ Я-о г-д-і-н-к з-а-а-с-. ----------------------- Яго гадзіннік зламаўся. 0
Y--o g-d-іn--k--l-m--s--. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Sat visi na zidu. Г-дзі---к ---і-ь-н- ---н-. Г________ в_____ н_ с_____ Г-д-і-н-к в-с-ц- н- с-я-е- -------------------------- Гадзіннік вісіць на сцяне. 0
G-dz-n----v-sі--’-----t--an-. G________ v______ n_ s_______ G-d-і-n-k v-s-t-’ n- s-s-a-e- ----------------------------- Gadzіnnіk vіsіts’ na stsyane.
pasoš па-п-рт п______ п-ш-а-т ------- пашпарт 0
pas----t p_______ p-s-p-r- -------- pashpart
On je izgubio svoj pasoš. Ё--з-------во--паш----. Ё_ з_____ с___ п_______ Ё- з-у-і- с-о- п-ш-а-т- ----------------------- Ён згубіў свой пашпарт. 0
En--g-bіu-svo- p------t. E_ z_____ s___ p________ E- z-u-і- s-o- p-s-p-r-. ------------------------ En zgubіu svoy pashpart.
Gdje je onda njegov pasoš? Дз- ж--г--пашпа--? Д__ ж я__ п_______ Д-е ж я-о п-ш-а-т- ------------------ Дзе ж яго пашпарт? 0
D-e zh --go---s--a--? D__ z_ y___ p________ D-e z- y-g- p-s-p-r-? --------------------- Dze zh yago pashpart?
oni – njihov / njihova / njihovo я-ы – -х я__ – і_ я-ы – і- -------- яны – іх 0
y--y-–---h y___ – і__ y-n- – і-h ---------- yany – іkh
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Дзец- -е ---уць ----сці-с---- --цько-. Д____ н_ м_____ з______ с____ б_______ Д-е-і н- м-г-ц- з-а-с-і с-а-х б-ц-к-ў- -------------------------------------- Дзеці не могуць знайсці сваіх бацькоў. 0
Dz-t---n---o-u--- z--ysts---v---h ba---k-u. D_____ n_ m______ z_______ s_____ b________ D-e-s- n- m-g-t-’ z-a-s-s- s-a-k- b-t-’-o-. ------------------------------------------- Dzetsі ne moguts’ znaystsі svaіkh bats’kou.
Ali eto dolaze njihovi roditelji! А-е----- і-у-ь і---ацьк-! А__ в___ і____ і_ б______ А-е в-с- і-у-ь і- б-ц-к-! ------------------------- Але вось ідуць іх бацькі! 0
Ale-vos----u-s’-і-h -ats’--! A__ v___ і_____ і__ b_______ A-e v-s- і-u-s- і-h b-t-’-і- ---------------------------- Ale vos’ іduts’ іkh bats’kі!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- – В-ш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Vy – V--h V_ – V___ V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Я----айшл- Ва-- -----к-- --ад-р-Мюл-р? Я_ п______ В___ п_______ с_____ М_____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а- М-л-р- -------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадар Мюлер? 0
Ya- p-a--hla ----a p--zd-a, sp--a- Myu--r? Y__ p_______ V____ p_______ s_____ M______ Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a- M-u-e-? ------------------------------------------ Yak prayshla Vasha paezdka, spadar Myuler?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Д---Ваш---он--,-с-ада---юл-р? Д__ В___ ж_____ с_____ М_____ Д-е В-ш- ж-н-а- с-а-а- М-л-р- ----------------------------- Дзе Ваша жонка, спадар Мюлер? 0
Dze -a--- z-o--a- --a--r--y--e-? D__ V____ z______ s_____ M______ D-e V-s-a z-o-k-, s-a-a- M-u-e-? -------------------------------- Dze Vasha zhonka, spadar Myuler?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Вы----аш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Vy-- --sh V_ – V___ V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Як-пр--шла---ш---аез--а- с-ад-рыня Шм-т? Я_ п______ В___ п_______ с________ Ш____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадарыня Шміт? 0
Y-k p-a-s--a-V---a p-ez--a- -pa-a--ny- ---і-? Y__ p_______ V____ p_______ s_________ S_____ Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a-y-y- S-m-t- --------------------------------------------- Yak prayshla Vasha paezdka, spadarynya Shmіt?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Дзе-Ва---уж--с---а-------іт? Д__ В__ м___ с________ Ш____ Д-е В-ш м-ж- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------- Дзе Ваш муж, спадарыня Шміт? 0
Dz--V--- muz-- -p-dary-y--Shm-t? D__ V___ m____ s_________ S_____ D-e V-s- m-z-, s-a-a-y-y- S-m-t- -------------------------------- Dze Vash muzh, spadarynya Shmіt?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!