Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   uk Дні тижня

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [дев’ять]

9 [devʺyatʹ]

Дні тижня

Dni tyzhnya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Ponedjeljak Пон-----к П________ П-н-д-л-к --------- Понеділок 0
Pon-----k P________ P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Utorak В-в----к В_______ В-в-о-о- -------- Вівторок 0
V-vto--k V_______ V-v-o-o- -------- Vivtorok
Srijeda С----а С_____ С-р-д- ------ Середа 0
Ser-da S_____ S-r-d- ------ Sereda
Četvrtak Че-вер Ч_____ Ч-т-е- ------ Четвер 0
C-etver C______ C-e-v-r ------- Chetver
Petak п’---иця п_______ п-я-н-ц- -------- п’ятниця 0
p--a-n---ya p__________ p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Subota Суб--а С_____ С-б-т- ------ Субота 0
S--ota S_____ S-b-t- ------ Subota
Nedjelja Не-і-я Н_____ Н-д-л- ------ Неділя 0
Ned--ya N______ N-d-l-a ------- Nedilya
Sedmica Т--де-ь Т______ Т-ж-е-ь ------- Тиждень 0
T----e-ʹ T_______ T-z-d-n- -------- Tyzhdenʹ
od ponedjeljka do nedjelje від---нед---а-д------лі в__ п________ д_ н_____ в-д п-н-д-л-а д- н-д-л- ----------------------- від понеділка до неділі 0
v----on-d--k-----ne-ili v__ p________ d_ n_____ v-d p-n-d-l-a d- n-d-l- ----------------------- vid ponedilka do nedili
Prvi dan je ponedjeljak. П--ши- д-нь---п-н-д-л--. П_____ д___ – п_________ П-р-и- д-н- – п-н-д-л-к- ------------------------ Перший день – понеділок. 0
Pe-shyy- d-nʹ – p-----lok. P______ d___ – p_________ P-r-h-y- d-n- – p-n-d-l-k- -------------------------- Pershyy̆ denʹ – ponedilok.
Drugi dan je utorak. Др--ий-де-- - вівт--о-. Д_____ д___ – в________ Д-у-и- д-н- – в-в-о-о-. ----------------------- Другий день – вівторок. 0
Dr-hyy̆ den- --vivto---. D_____ d___ – v________ D-u-y-̆ d-n- – v-v-o-o-. ------------------------ Druhyy̆ denʹ – vivtorok.
Treći dan je srijeda. Тре--й-ден--- сер-да. Т_____ д___ – с______ Т-е-і- д-н- – с-р-д-. --------------------- Третій день – середа. 0
T----y̆---nʹ-–-sere-a. T_____ d___ – s______ T-e-i-̆ d-n- – s-r-d-. ---------------------- Tretiy̆ denʹ – sereda.
Četvrti dan je četvrtak. Ч-----т-й д--- --четв-р. Ч________ д___ – ч______ Ч-т-е-т-й д-н- – ч-т-е-. ------------------------ Четвертий день – четвер. 0
Che-v----y̆ d-nʹ –-c--tv--. C_________ d___ – c_______ C-e-v-r-y-̆ d-n- – c-e-v-r- --------------------------- Chetvertyy̆ denʹ – chetver.
Peti dan je petak. П-ятий----- – -’я--иц-. П_____ д___ – п________ П-я-и- д-н- – п-я-н-ц-. ----------------------- П’ятий день – п’ятниця. 0
Pʺ-a-yy̆ -enʹ-–-pʺ---n-t--a. P______ d___ – p___________ P-y-t-y- d-n- – p-y-t-y-s-a- ---------------------------- Pʺyatyy̆ denʹ – pʺyatnytsya.
Šesti dan je subota. Ш-с-и---ен- – субо-а. Ш_____ д___ – с______ Ш-с-и- д-н- – с-б-т-. --------------------- Шостий день – субота. 0
Shostyy̆-denʹ ------ta. S______ d___ – s______ S-o-t-y- d-n- – s-b-t-. ----------------------- Shostyy̆ denʹ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. Сь-м-- --н- - ---і-я. С_____ д___ – н______ С-о-и- д-н- – н-д-л-. --------------------- Сьомий день – неділя. 0
S-om-----en- ---edi-y-. S_____ d___ – n_______ S-o-y-̆ d-n- – n-d-l-a- ----------------------- Sʹomyy̆ denʹ – nedilya.
Sedmica ima sedam dana. Т---ень має-сім-д-ів. Т______ м__ с__ д____ Т-ж-е-ь м-є с-м д-і-. --------------------- Тиждень має сім днів. 0
Ty--de-ʹ ---e-s-- d-i-. T_______ m___ s__ d____ T-z-d-n- m-y- s-m d-i-. ----------------------- Tyzhdenʹ maye sim dniv.
Mi radimo samo pet dana. Ми ---ц-ємо---ше-п’ят--д---. М_ п_______ л___ п____ д____ М- п-а-ю-м- л-ш- п-я-ь д-і-. ---------------------------- Ми працюємо лише п’ять днів. 0
My---atsyuyem--lyshe -'y--- -n--. M_ p__________ l____ p_____ d____ M- p-a-s-u-e-o l-s-e p-y-t- d-i-. --------------------------------- My pratsyuyemo lyshe p'yatʹ dniv.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!