Knjiga fraza

bs Sati   »   be Час

8 [osam]

Sati

Sati

8 [восем]

8 [vosem]

Час

Chas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! В-бача-ц-! В_________ В-б-ч-й-е- ---------- Выбачайце! 0
Vybach-y-s-! V___________ V-b-c-a-t-e- ------------ Vybachaytse!
Molim Vas, koliko je sati? Ц--н---а-кажа-е- -оль-і -асу? Ц_ н_ п_________ к_____ ч____ Ц- н- п-д-а-а-е- к-л-к- ч-с-? ----------------------------- Ці не падкажаце, колькі часу? 0
T-- ne-padka--a---,------і --asu? T__ n_ p___________ k_____ c_____ T-і n- p-d-a-h-t-e- k-l-k- c-a-u- --------------------------------- Tsі ne padkazhatse, kol’kі chasu?
Mnogo hvala! Вял-к----як-й. В_____ д______ В-л-к- д-я-у-. -------------- Вялікі дзякуй. 0
V-al-k- d-y-kuy. V______ d_______ V-a-і-і d-y-k-y- ---------------- Vyalіkі dzyakuy.
Jedan je sat. Цяпе---е-шая г-д-іна. Ц____ п_____ г_______ Ц-п-р п-р-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер першая гадзіна. 0
Tsyap-r p-rs-aya-ga-----. T______ p_______ g_______ T-y-p-r p-r-h-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper pershaya gadzіna.
Dva su sata. Ц--ер др-г-я -адзі--. Ц____ д_____ г_______ Ц-п-р д-у-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер другая гадзіна. 0
Ts---er -r--a-a ga---n-. T______ d______ g_______ T-y-p-r d-u-a-a g-d-і-a- ------------------------ Tsyaper drugaya gadzіna.
Tri su sata. Ця-е--трэ----г-дз-н-. Ц____ т_____ г_______ Ц-п-р т-э-я- г-д-і-а- --------------------- Цяпер трэцяя гадзіна. 0
T-ya--- t-----ay-----z--a. T______ t________ g_______ T-y-p-r t-e-s-a-a g-d-і-a- -------------------------- Tsyaper tretsyaya gadzіna.
Četiri su sata. Ц--ер ча-вё------адзін-. Ц____ ч________ г_______ Ц-п-р ч-ц-ё-т-я г-д-і-а- ------------------------ Цяпер чацвёртая гадзіна. 0
T-y-p-r c-----ert-ya gad-іna. T______ c___________ g_______ T-y-p-r c-a-s-e-t-y- g-d-і-a- ----------------------------- Tsyaper chatsvertaya gadzіna.
Pet je sati. Ця-е--пят-я--адз--а. Ц____ п____ г_______ Ц-п-р п-т-я г-д-і-а- -------------------- Цяпер пятая гадзіна. 0
Ts-a--r--y-t-ya--a-z--a. T______ p______ g_______ T-y-p-r p-a-a-a g-d-і-a- ------------------------ Tsyaper pyataya gadzіna.
Šest je sati. Ц-пер-шос-ая г-дз-н-. Ц____ ш_____ г_______ Ц-п-р ш-с-а- г-д-і-а- --------------------- Цяпер шостая гадзіна. 0
T--aper-sho-ta-a ---z---. T______ s_______ g_______ T-y-p-r s-o-t-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper shostaya gadzіna.
Sedam je sati. Ц---р с-мая г---ін-. Ц____ с____ г_______ Ц-п-р с-м-я г-д-і-а- -------------------- Цяпер сёмая гадзіна. 0
T-y-p-r -e--y----d-іn-. T______ s_____ g_______ T-y-p-r s-m-y- g-d-і-a- ----------------------- Tsyaper semaya gadzіna.
Osam je sati. Ц-п-- -о--ма- г-----а. Ц____ в______ г_______ Ц-п-р в-с-м-я г-д-і-а- ---------------------- Цяпер восьмая гадзіна. 0
T-y--er --s’m--a g-d----. T______ v_______ g_______ T-y-p-r v-s-m-y- g-d-і-a- ------------------------- Tsyaper vos’maya gadzіna.
Devet je sati. Ц--е---з--я-а----дз---. Ц____ д_______ г_______ Ц-п-р д-е-я-а- г-д-і-а- ----------------------- Цяпер дзевятая гадзіна. 0
Ts--per-dz-vya--ya g----na. T______ d_________ g_______ T-y-p-r d-e-y-t-y- g-d-і-a- --------------------------- Tsyaper dzevyataya gadzіna.
Deset je sati. Ця-е----е--т-- --дзіна. Ц____ д_______ г_______ Ц-п-р д-е-я-а- г-д-і-а- ----------------------- Цяпер дзесятая гадзіна. 0
T-ya-e--d-es----y---adzі-a. T______ d_________ g_______ T-y-p-r d-e-y-t-y- g-d-і-a- --------------------------- Tsyaper dzesyataya gadzіna.
Jedanaest je sati. Цяп-- ---ін--ц------адз-н-. Ц____ а___________ г_______ Ц-п-р а-з-н-ц-а-а- г-д-і-а- --------------------------- Цяпер адзінаццатая гадзіна. 0
Ts--per adz----s-s----- gad--n-. T______ a______________ g_______ T-y-p-r a-z-n-t-t-a-a-a g-d-і-a- -------------------------------- Tsyaper adzіnatstsataya gadzіna.
Dvanaest je sati. Ц-п-р--в--аццат-я -----н-. Ц____ д__________ г_______ Ц-п-р д-а-а-ц-т-я г-д-і-а- -------------------------- Цяпер дванаццатая гадзіна. 0
Tsya--- dva--ts-s--aya----zі--. T______ d_____________ g_______ T-y-p-r d-a-a-s-s-t-y- g-d-і-a- ------------------------------- Tsyaper dvanatstsataya gadzіna.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. У-х-і--н--шэс-ь----я--секу--. У х______ ш__________ с______ У х-і-і-е ш-с-ь-з-с-т с-к-н-. ----------------------------- У хвіліне шэсцьдзесят секунд. 0
U-----l--e-s--st---z-s-a---e-u-d. U k_______ s_____________ s______ U k-v-l-n- s-e-t-’-z-s-a- s-k-n-. --------------------------------- U khvіlіne shests’dzesyat sekund.
Jedan sat ima šezdeset minuta. У г---іне --сцьдзеся----і-ін. У г______ ш__________ х______ У г-д-і-е ш-с-ь-з-с-т х-і-і-. ----------------------------- У гадзіне шэсцьдзесят хвілін. 0
U-g-dz-ne shes-s’-z----- k--і-іn. U g______ s_____________ k_______ U g-d-і-e s-e-t-’-z-s-a- k-v-l-n- --------------------------------- U gadzіne shests’dzesyat khvіlіn.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. У-а-ны--д-- ---ц-аць----ы------з-н-. У а____ д__ д_______ ч_____ г_______ У а-н-м д-і д-а-ц-ц- ч-т-р- г-д-і-ы- ------------------------------------ У адным дні дваццаць чатыры гадзіны. 0
U -d----dnі---atst---s- c-a------adzіn-. U a____ d__ d__________ c______ g_______ U a-n-m d-і d-a-s-s-t-’ c-a-y-y g-d-і-y- ---------------------------------------- U adnym dnі dvatstsats’ chatyry gadzіny.

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...