Knjiga fraza

bs Mjeseci   »   be Месяцы

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [адзінаццаць]

11 [adzіnatstsats’]

Месяцы

[Mesyatsy]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
januar с-у----ь с_______ с-у-з-н- -------- студзень 0
s--dze-’ s_______ s-u-z-n- -------- studzen’
februar л-ты л___ л-т- ---- люты 0
l--ty l____ l-u-y ----- lyuty
mart с-к-в-к с______ с-к-в-к ------- сакавік 0
sa---іk s______ s-k-v-k ------- sakavіk
april к-ас-в-к к_______ к-а-а-і- -------- красавік 0
k-a-a-іk k_______ k-a-a-і- -------- krasavіk
maj май м__ м-й --- май 0
may m__ m-y --- may
juni ч--вень ч______ ч-р-е-ь ------- чэрвень 0
c--rven’ c_______ c-e-v-n- -------- cherven’
To je šest mjeseci. Г-т--- -эсц---е---а-. Г___ – ш____ м_______ Г-т- – ш-с-ь м-с-ц-ў- --------------------- Гэта – шэсць месяцаў. 0
G--- ---h----- -es-a--a-. G___ – s______ m_________ G-t- – s-e-t-’ m-s-a-s-u- ------------------------- Geta – shests’ mesyatsau.
Januar, februar, mart, ст--з-нь, л--ы- с-кавік, с________ л____ с_______ с-у-з-н-, л-т-, с-к-в-к- ------------------------ студзень, люты, сакавік, 0
s-ud---’- -y-ty--sa---і-, s________ l_____ s_______ s-u-z-n-, l-u-y- s-k-v-k- ------------------------- studzen’, lyuty, sakavіk,
april, maj i juni. к-асаві-, -а- --ч----н-. к________ м__ і ч_______ к-а-а-і-, м-й і ч-р-е-ь- ------------------------ красавік, май і чэрвень. 0
k-a-a-іk, -a- і c-er-e-’. k________ m__ і c________ k-a-a-і-, m-y і c-e-v-n-. ------------------------- krasavіk, may і cherven’.
juli л----ь л_____ л-п-н- ------ ліпень 0
lіpen’ l_____ l-p-n- ------ lіpen’
avgust жні-ень ж______ ж-і-е-ь ------- жнівень 0
z-n--en’ z_______ z-n-v-n- -------- zhnіven’
septembar в--ас-нь в_______ в-р-с-н- -------- верасень 0
ve-as-n’ v_______ v-r-s-n- -------- verasen’
oktobar к--т---нік к_________ к-с-р-ч-і- ---------- кастрычнік 0
k-st--c-nіk k__________ k-s-r-c-n-k ----------- kastrychnіk
novembar л--та-ад л_______ л-с-а-а- -------- лістапад 0
l-s--p-d l_______ l-s-a-a- -------- lіstapad
decembar с-е-ань с______ с-е-а-ь ------- снежань 0
s-ez-a-’ s_______ s-e-h-n- -------- snezhan’
To je također šest mjeseci. Гэта ----к-а-----с-ь-ме--цаў. Г___ – т______ ш____ м_______ Г-т- – т-к-а-а ш-с-ь м-с-ц-ў- ----------------------------- Гэта – таксама шэсць месяцаў. 0
Geta-–-t--sa---s--sts- me-ya-s-u. G___ – t______ s______ m_________ G-t- – t-k-a-a s-e-t-’ m-s-a-s-u- --------------------------------- Geta – taksama shests’ mesyatsau.
Juli, avgust, septembar, ліп-н-- ж-і-е-ь, -ер-с---, л______ ж_______ в________ л-п-н-, ж-і-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- ліпень, жнівень, верасень, 0
lіpen-,--h--v---, ---as-n’, l______ z________ v________ l-p-n-, z-n-v-n-, v-r-s-n-, --------------------------- lіpen’, zhnіven’, verasen’,
oktobar, novembar i decembar. к-стр--ні-- л-с-а--- --с----нь. к__________ л_______ і с_______ к-с-р-ч-і-, л-с-а-а- і с-е-а-ь- ------------------------------- кастрычнік, лістапад і снежань. 0
kas-ry---іk- -іs-a--- і -n--ha-’. k___________ l_______ і s________ k-s-r-c-n-k- l-s-a-a- і s-e-h-n-. --------------------------------- kastrychnіk, lіstapad і snezhan’.

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se širom svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio maternji jezik. Živjeli su u Evropi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španski i portugalski spadaju u tu grupu. Francuski i rumunski se takođe temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. vijeka je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za nauku. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na univerzitetima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav iako se više ne govori. U zadnjih par godina latinski se vraća. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Tato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Da li ste to znali?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je ljekar Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoevropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udruženjima i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!