Knjiga fraza

bs Prilozi   »   be Прыслоўі

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [сто]

100 [sto]

Прыслоўі

[Pryslouі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
već jednom – još nikada у-о--а---- – -ш----і-о-і ужо калісь – яшчэ ніколі у-о к-л-с- – я-ч- н-к-л- ------------------------ ужо калісь – яшчэ ніколі 0
u-ho -alіs’-–----h-he n--o-і uzho kalіs’ – yashche nіkolі u-h- k-l-s- – y-s-c-e n-k-l- ---------------------------- uzho kalіs’ – yashche nіkolі
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Вы---о к---с--был- ў --р--н-? Вы ўжо калісь былі ў Берліне? В- ў-о к-л-с- б-л- ў Б-р-і-е- ----------------------------- Вы ўжо калісь былі ў Берліне? 0
V- uz-o--al------l- - B----n-? Vy uzho kalіs’ bylі u Berlіne? V- u-h- k-l-s- b-l- u B-r-і-e- ------------------------------ Vy uzho kalіs’ bylі u Berlіne?
Ne, još nikada. Не, --ч---і-о--. Не, яшчэ ніколі. Н-, я-ч- н-к-л-. ---------------- Не, яшчэ ніколі. 0
Ne--y-sh--e-nіko--. Ne, yashche nіkolі. N-, y-s-c-e n-k-l-. ------------------- Ne, yashche nіkolі.
neko – niko х-о-неб---ь - -іхто хто-небудзь – ніхто х-о-н-б-д-ь – н-х-о ------------------- хто-небудзь – ніхто 0
kh-o---b-d-’-–-n-kh-o khto-nebudz’ – nіkhto k-t---e-u-z- – n-k-t- --------------------- khto-nebudz’ – nіkhto
Poznajete li ovdje nekoga? Вы к-го-н-б-д-ь-тут -е-аеце? Вы каго-небудзь тут ведаеце? В- к-г---е-у-з- т-т в-д-е-е- ---------------------------- Вы каго-небудзь тут ведаеце? 0
V- ka-o-ne---z’-t-- v----t--? Vy kago-nebudz’ tut vedaetse? V- k-g---e-u-z- t-t v-d-e-s-? ----------------------------- Vy kago-nebudz’ tut vedaetse?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Н-, - --т-----га-не -едаю. Не, я тут нікога не ведаю. Н-, я т-т н-к-г- н- в-д-ю- -------------------------- Не, я тут нікога не ведаю. 0
N-- ya -------oga n--v--ay-. Ne, ya tut nіkoga ne vedayu. N-, y- t-t n-k-g- n- v-d-y-. ---------------------------- Ne, ya tut nіkoga ne vedayu.
još – ne više яшч- –--ж--не яшчэ – ужо не я-ч- – у-о н- ------------- яшчэ – ужо не 0
yas-ch- –---ho-ne yashche – uzho ne y-s-c-e – u-h- n- ----------------- yashche – uzho ne
Ostajete li još dugo ovdje? Вы --- -ш-э-на-о-г---а-та-я-е-я? Вы тут яшчэ надоўга застаняцеся? В- т-т я-ч- н-д-ў-а з-с-а-я-е-я- -------------------------------- Вы тут яшчэ надоўга застаняцеся? 0
Vy-t-t ---hche-n------ z-s-a--atses--? Vy tut yashche nadouga zastanyatsesya? V- t-t y-s-c-e n-d-u-a z-s-a-y-t-e-y-? -------------------------------------- Vy tut yashche nadouga zastanyatsesya?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Не- - ---ьш---- н- ----ан-ся. Не, я больш тут не застануся. Н-, я б-л-ш т-т н- з-с-а-у-я- ----------------------------- Не, я больш тут не застануся. 0
N-- ya -o---- -u- -----st-nusy-. Ne, ya bol’sh tut ne zastanusya. N-, y- b-l-s- t-t n- z-s-a-u-y-. -------------------------------- Ne, ya bol’sh tut ne zastanusya.
još nešto – ništa više я----кр-х----больш н---га яшчэ крыху – больш нічога я-ч- к-ы-у – б-л-ш н-ч-г- ------------------------- яшчэ крыху – больш нічога 0
y----h--k-ykh- –--o-’-- ---h-ga yashche krykhu – bol’sh nіchoga y-s-c-e k-y-h- – b-l-s- n-c-o-a ------------------------------- yashche krykhu – bol’sh nіchoga
Želite li još nešto popiti? Х-ч--- -----к-ы-у вы----? Хочаце яшчэ крыху выпіць? Х-ч-ц- я-ч- к-ы-у в-п-ц-? ------------------------- Хочаце яшчэ крыху выпіць? 0
Kh-c-a----yas--he-kryk-- --pіt--? Khochatse yashche krykhu vypіts’? K-o-h-t-e y-s-c-e k-y-h- v-p-t-’- --------------------------------- Khochatse yashche krykhu vypіts’?
Ne, ja ne želim ništa više. Н-- я--ол-ш-нічог- -е -ачу. Не, я больш нічога не хачу. Н-, я б-л-ш н-ч-г- н- х-ч-. --------------------------- Не, я больш нічога не хачу. 0
N---ya -o---h ------a n--k-a-hu. Ne, ya bol’sh nіchoga ne khachu. N-, y- b-l-s- n-c-o-a n- k-a-h-. -------------------------------- Ne, ya bol’sh nіchoga ne khachu.
već nešto – još ništa у-о --о-небудзь-–---чэ ніч--а ужо што-небудзь – яшчэ нічога у-о ш-о-н-б-д-ь – я-ч- н-ч-г- ----------------------------- ужо што-небудзь – яшчэ нічога 0
u----sh-o--e-u----– y-s-c---------a uzho shto-nebudz’ – yashche nіchoga u-h- s-t---e-u-z- – y-s-c-e n-c-o-a ----------------------------------- uzho shto-nebudz’ – yashche nіchoga
Jeste li već nešto jeli? Вы---о-што-не--дзь е--? Вы ўжо што-небудзь елі? В- ў-о ш-о-н-б-д-ь е-і- ----------------------- Вы ўжо што-небудзь елі? 0
Vy-u-h--sht---e-u-z--y---? Vy uzho shto-nebudz’ yelі? V- u-h- s-t---e-u-z- y-l-? -------------------------- Vy uzho shto-nebudz’ yelі?
Ne, ja još nisam ništa jeo. Н-- - я-чэ-н--о-а-----ў---не---а. Не, я яшчэ нічога не еў / не ела. Н-, я я-ч- н-ч-г- н- е- / н- е-а- --------------------------------- Не, я яшчэ нічога не еў / не ела. 0
Ne---a-ya--ch- nі-h----ne---u /-ne -ela. Ne, ya yashche nіchoga ne yeu / ne yela. N-, y- y-s-c-e n-c-o-a n- y-u / n- y-l-. ---------------------------------------- Ne, ya yashche nіchoga ne yeu / ne yela.
još neko – niko više х-----б-дз--я-ч- – --хт- б-льш хто-небудзь яшчэ – ніхто больш х-о-н-б-д-ь я-ч- – н-х-о б-л-ш ------------------------------ хто-небудзь яшчэ – ніхто больш 0
kh----e-u--’-ya-hc-e ---------b-l-sh khto-nebudz’ yashche – nіkhto bol’sh k-t---e-u-z- y-s-c-e – n-k-t- b-l-s- ------------------------------------ khto-nebudz’ yashche – nіkhto bol’sh
Želi li još neko kafu? Хто-н-бу---------х--- --в-? Хто-небудзь яшчэ хоча кавы? Х-о-н-б-д-ь я-ч- х-ч- к-в-? --------------------------- Хто-небудзь яшчэ хоча кавы? 0
K--o-neb---’--a-h-h- kh-----ka-y? Khto-nebudz’ yashche khocha kavy? K-t---e-u-z- y-s-c-e k-o-h- k-v-? --------------------------------- Khto-nebudz’ yashche khocha kavy?
Ne, niko više. Н-- боль- ні-то. Не, больш ніхто. Н-, б-л-ш н-х-о- ---------------- Не, больш ніхто. 0
N-, b-l’-- ---ht-. Ne, bol’sh nіkhto. N-, b-l-s- n-k-t-. ------------------ Ne, bol’sh nіkhto.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...