Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   nn At the restaurant 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [tretti - tredve]

At the restaurant 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Sok od jabuke, molim. E-n-ep---us,----d--sn-l-. Ein eplejus, er du snill. E-n e-l-j-s- e- d- s-i-l- ------------------------- Ein eplejus, er du snill. 0
Limunadu, molim. Ei- b---, er du snill. Ein brus, er du snill. E-n b-u-, e- d- s-i-l- ---------------------- Ein brus, er du snill. 0
Sok od paradajza, molim. Ei--t-matju-- e- du snil-. Ein tomatjus, er du snill. E-n t-m-t-u-, e- d- s-i-l- -------------------------- Ein tomatjus, er du snill. 0
Ja bih rado čašu crvenog vina. E- v-l-g----e-ha---- -la- rau-v--. Eg vil gjerne ha eit glas raudvin. E- v-l g-e-n- h- e-t g-a- r-u-v-n- ---------------------------------- Eg vil gjerne ha eit glas raudvin. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. E- vi- --------a --t gla- kvi-vin. Eg vil gjerne ha eit glas kvitvin. E- v-l g-e-n- h- e-t g-a- k-i-v-n- ---------------------------------- Eg vil gjerne ha eit glas kvitvin. 0
Ja bih rado flašu šampanjca. E----l------e -- -i ----k- mu-s--a---. Eg vil gjerne ha ei flaske musserande. E- v-l g-e-n- h- e- f-a-k- m-s-e-a-d-. -------------------------------------- Eg vil gjerne ha ei flaske musserande. 0
Voliš li ribu? L-k-r du-f---? Likar du fisk? L-k-r d- f-s-? -------------- Likar du fisk? 0
Voliš li govedinu? L--a- -u ---e--ø-? Likar du oksekjøt? L-k-r d- o-s-k-ø-? ------------------ Likar du oksekjøt? 0
Voliš li svinjetinu? L-ka- ---sv--? Likar du svin? L-k-r d- s-i-? -------------- Likar du svin? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. E- v-l-gj-----ha n--- u-a- -jø-. Eg vil gjerne ha noko utan kjøt. E- v-l g-e-n- h- n-k- u-a- k-ø-. -------------------------------- Eg vil gjerne ha noko utan kjøt. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Eg--il gj--ne----ein-gr-nsa---e-t. Eg vil gjerne ha ein grønsaksrett. E- v-l g-e-n- h- e-n g-ø-s-k-r-t-. ---------------------------------- Eg vil gjerne ha ein grønsaksrett. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Eg--i- -jern--ha n-k---o- -kk---tek-la-g ---. Eg vil gjerne ha noko som ikkje tek lang tid. E- v-l g-e-n- h- n-k- s-m i-k-e t-k l-n- t-d- --------------------------------------------- Eg vil gjerne ha noko som ikkje tek lang tid. 0
Želite li to s rižom? Vil-du -- r-- -i-? Vil du ha ris til? V-l d- h- r-s t-l- ------------------ Vil du ha ris til? 0
Želite li to s tjesteninom? Vi--du ---pas---t--? Vil du ha pasta til? V-l d- h- p-s-a t-l- -------------------- Vil du ha pasta til? 0
Želite li to s krompirom? V-- -u h--------- t--? Vil du ha poteter til? V-l d- h- p-t-t-r t-l- ---------------------- Vil du ha poteter til? 0
To mi nije ukusno. Det--m-k-r--kk-e-----. Det smakar ikkje godt. D-t s-a-a- i-k-e g-d-. ---------------------- Det smakar ikkje godt. 0
Jelo je hladno. Ma--n er-kald. Maten er kald. M-t-n e- k-l-. -------------- Maten er kald. 0
To ja nisam naručio / naručila. De--va- ikkj- -et--- tin-a. Det var ikkje det eg tinga. D-t v-r i-k-e d-t e- t-n-a- --------------------------- Det var ikkje det eg tinga. 0

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.