Knjiga fraza

bs Kod doktora   »   nn Hjå legen

57 [pedeset i sedam]

Kod doktora

Kod doktora

57 [femtisju / sju og femti]

Hjå legen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ja imam zakazan termin kod doktora. Eg-h-r t--e h-å-leg-n. E_ h__ t___ h__ l_____ E- h-r t-m- h-å l-g-n- ---------------------- Eg har time hjå legen. 0
Ja imam zakazan termin u deset sati. E- --- --me k-okka ti. E_ h__ t___ k_____ t__ E- h-r t-m- k-o-k- t-. ---------------------- Eg har time klokka ti. 0
Kako je Vaše ime? Kva-er n----- ---t? K__ e_ n_____ d____ K-a e- n-m-e- d-t-? ------------------- Kva er namnet ditt? 0
Molim Vas, pričekajte u čekaonici. S-t d----å-----ero----,-er d- s-i-l. S__ d__ p_ v___________ e_ d_ s_____ S-t d-g p- v-n-e-o-m-t- e- d- s-i-l- ------------------------------------ Set deg på venterommet, er du snill. 0
Doktor dolazi odmah. L---n--je-----rt. L____ k___ s_____ L-g-n k-e- s-a-t- ----------------- Legen kjem snart. 0
Gdje ste osigurani? Kv-r e- d- -ors--r-? K___ e_ d_ f________ K-a- e- d- f-r-i-r-? -------------------- Kvar er du forsikra? 0
Šta mogu učiniti za Vas? K-- k-n--- hj-lp- d-g -e-? K__ k__ e_ h_____ d__ m___ K-a k-n e- h-e-p- d-g m-d- -------------------------- Kva kan eg hjelpe deg med? 0
Imate li bolove? H---d----erte-? H__ d_ s_______ H-r d- s-e-t-r- --------------- Har du smerter? 0
Gdje vas boli? Kv-r -----det-vo--t? K___ g___ d__ v_____ K-a- g-e- d-t v-n-t- -------------------- Kvar gjer det vondt? 0
Ja imam uvijek bolove u leđima. E- ----a---id----d--- -y-g--. E_ h__ a_____ v____ i r______ E- h-r a-l-i- v-n-t i r-g-e-. ----------------------------- Eg har alltid vondt i ryggen. 0
Ja često imam glavobolju. E---a- --t-----dt-- ho--det. E_ h__ o___ v____ i h_______ E- h-r o-t- v-n-t i h-v-d-t- ---------------------------- Eg har ofte vondt i hovudet. 0
Ja ponekad imam trbobolju. Eg --r--v ---ti- -o-dt - -ag-n. E_ h__ a_ o_ t__ v____ i m_____ E- h-r a- o- t-l v-n-t i m-g-n- ------------------------------- Eg har av og til vondt i magen. 0
Molim Vas, oslobodite gornji dio tijela! K---d--t- av-de- -å overk-op---? K__ d_ t_ a_ d__ p_ o___________ K-n d- t- a- d-g p- o-e-k-o-p-n- -------------------------------- Kan du ta av deg på overkroppen? 0
Molim Vas, lezite na ležaljku! L--g-de- p- -e-k----e- d- s-il-. L___ d__ p_ b______ e_ d_ s_____ L-g- d-g p- b-n-e-, e- d- s-i-l- -------------------------------- Legg deg på benken, er du snill. 0
Krvni pritisak je u redu. B-odt-ykke- er-- -----. B__________ e_ i o_____ B-o-t-y-k-t e- i o-d-n- ----------------------- Blodtrykket er i orden. 0
Ja ću Vam dati inekciju. Eg--j-- d-- ei-sp-øyte. E_ g___ d__ e_ s_______ E- g-e- d-g e- s-r-y-e- ----------------------- Eg gjev deg ei sprøyte. 0
Ja ću Vam dati tablete. E---je---e- tabl-tt--. E_ g___ d__ t_________ E- g-e- d-g t-b-e-t-r- ---------------------- Eg gjev deg tablettar. 0
Ja ću Vam dati recept za apoteku. E--g--v --g ein resep- ti- -pote-et. E_ g___ d__ e__ r_____ t__ a________ E- g-e- d-g e-n r-s-p- t-l a-o-e-e-. ------------------------------------ Eg gjev deg ein resept til apoteket. 0

Duge riječi, kratke riječi

Dužina riječi zavisi od njenog informacijskog sadržaja. To je pokazalo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivali riječi iz deset evropskih jezika. To se postiglo uz pomoć računara. Računar je programom analizirao razne riječi. Pomoću formule je izračunao informacijski sadržaj. Rezultat je bio očigledan. Kraća riječ prenosi manje informacija. Zanimljivo je da kratke riječi koristimo češće od dugih. Razlog tome može biti učinkovitost jezika. Dok govorimo koncentriramo se na najvažnije. Dakle, riječi s malo informacija ne smiju biti preduge. Tako nećemo utrošiti puno vremena na nebitno. Veza između dužine i sadržaja ima još jednu prednost. Ona omogućuje da informativni sadržaj uvijek ostane isti. To znači da u određenom vremenskom periodu uvijek kažemo jednako puno. Možemo, na primjer, reći manje dugih riječi. Ili pak koristimo puno kratkih riječi. Svejedno je za što se odlučimo: Informativni sadržaj ostaje isti. Time naš govor ima ravomjeran ritam. Na taj način nas sugovornik može lakše pratiti. Bilo bi loše da količina informacija uvijek varira. Naši se sugovornici ne bi mogli dobro naviknuti na naš govor. Time bi razumijevanje bilo otežano. Ko o želi da ga se dobro razumije, trebalo bi da bira kratke riječi. Zato jer su kratke riječi razumljivije od dugih. Stoga postoji princip: Keep It Short and Simple! Ukratko: KISS!