Knjiga fraza

bs Porodica   »   uk Сім’я

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [два]

2 [dva]

Сім’я

Simʺya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
djed Д----ь Д_____ Д-д-с- ------ Дідусь 0
D--u-ʹ D_____ D-d-s- ------ Didusʹ
nana / nena Баб--я Б_____ Б-б-с- ------ Бабуся 0
B--usya B______ B-b-s-a ------- Babusya
on i ona ві- - в-на в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-n - vo-a v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
otac Бат-ко Б_____ Б-т-к- ------ Батько 0
Ba-ʹko B_____ B-t-k- ------ Batʹko
majka Мати М___ М-т- ---- Мати 0
Ma-y M___ M-t- ---- Maty
on i ona він-і вона в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
vin - v--a v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
sin Син С__ С-н --- Син 0
Syn S__ S-n --- Syn
kćerka До--а Д____ Д-ч-а ----- Дочка 0
D-c--a D_____ D-c-k- ------ Dochka
on i ona в-----в-на в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-- - v-na v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
brat Бр-т Б___ Б-а- ---- Брат 0
B--t B___ B-a- ---- Brat
sestra Сест-а С_____ С-с-р- ------ Сестра 0
Ses--a S_____ S-s-r- ------ Sestra
on i ona ві- ---о-а в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-n i v-na v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
dajdža, amidža Дядько Д_____ Д-д-к- ------ Дядько 0
D--dʹko D______ D-a-ʹ-o ------- Dyadʹko
tetka Т--ка Т____ Т-т-а ----- Тітка 0
T---a T____ T-t-a ----- Titka
on i ona в-н-і во-а в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
vin---vona v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
Mi smo porodica. М--с-м’-. М_ с_____ М- с-м-я- --------- Ми сім’я. 0
My-s----a. M_ s______ M- s-m-y-. ---------- My simʺya.
Porodica nije mala. С-м’я--е -----ь--. С____ н_ м________ С-м-я н- м-л-н-к-. ------------------ Сім’я не маленька. 0
Si---- n-----e----. S_____ n_ m________ S-m-y- n- m-l-n-k-. ------------------- Simʺya ne malenʹka.
Porodica je velika. С--’я-вел---. С____ в______ С-м-я в-л-к-. ------------- Сім’я велика. 0
Simʺ---v--y-a. S_____ v______ S-m-y- v-l-k-. -------------- Simʺya velyka.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.