Knjiga fraza

bs Napitci   »   nn Beverages

12 [dvanaest]

Napitci

Napitci

12 [tolv]

Beverages

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ja pijem čaj. Eg---ik- -e. Eg drikk te. E- d-i-k t-. ------------ Eg drikk te. 0
Ja pijem kafu / kavu. E-----------fi. Eg drikk kaffi. E- d-i-k k-f-i- --------------- Eg drikk kaffi. 0
Ja pijem mineralnu vodu. E- dr-k--miner-lvat-. Eg drikk mineralvatn. E- d-i-k m-n-r-l-a-n- --------------------- Eg drikk mineralvatn. 0
Piješ li ti čaj sa limunom? Dri----- t- -ed-s-t-o-? Drikk du te med sitron? D-i-k d- t- m-d s-t-o-? ----------------------- Drikk du te med sitron? 0
Piješ li ti kafu sa šećerom? D--kk-du -a-fi m-d-suk-e-? Drikk du kaffi med sukker? D-i-k d- k-f-i m-d s-k-e-? -------------------------- Drikk du kaffi med sukker? 0
Piješ li ti vodu sa ledom? Dri-k-du vatn-m-d-i---ta-? Drikk du vatn med isbitar? D-i-k d- v-t- m-d i-b-t-r- -------------------------- Drikk du vatn med isbitar? 0
Ovdje je zabava. H------det f-st. Her er det fest. H-r e- d-t f-s-. ---------------- Her er det fest. 0
Ljudi piju šampanjac. F--k -r-k---uss-r-nd- v-n. Folk drikk musserande vin. F-l- d-i-k m-s-e-a-d- v-n- -------------------------- Folk drikk musserande vin. 0
Ljudi piju vino i pivo. F----d--k- --- og øl. Folk drikk vin og øl. F-l- d-i-k v-n o- ø-. --------------------- Folk drikk vin og øl. 0
Piješ li ti alkohol? D-i-k du-al---ol? Drikk du alkohol? D-i-k d- a-k-h-l- ----------------- Drikk du alkohol? 0
Piješ li ti viski? Dr-k--du-whi-ky? Drikk du whisky? D-i-k d- w-i-k-? ---------------- Drikk du whisky? 0
Piješ li ti kolu s rumom? Dr-kk-d--co-a-m---rom? Drikk du cola med rom? D-i-k d- c-l- m-d r-m- ---------------------- Drikk du cola med rom? 0
Ja ne volim šampanjac. E- li-ar-i--j- --ssera-de -in. Eg likar ikkje musserande vin. E- l-k-r i-k-e m-s-e-a-d- v-n- ------------------------------ Eg likar ikkje musserande vin. 0
Ja ne volim vino. Eg---k----k--e vi-. Eg likar ikkje vin. E- l-k-r i-k-e v-n- ------------------- Eg likar ikkje vin. 0
Ja ne volim pivo. E- lika--ik-je -l. Eg likar ikkje øl. E- l-k-r i-k-e ø-. ------------------ Eg likar ikkje øl. 0
Beba voli mlijeko. Ba-y-- li--r --øl-. Babyen likar mjølk. B-b-e- l-k-r m-ø-k- ------------------- Babyen likar mjølk. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. Bar-e------r -ak-o o- --l-jus. Barnet likar kakao og eplejus. B-r-e- l-k-r k-k-o o- e-l-j-s- ------------------------------ Barnet likar kakao og eplejus. 0
Žena voli sok od narandže i sok od grejpfruta. K-in-a lika--ap-e-s--j-- og -r-----uktju-. Kvinna likar appelsinjus og grapefruktjus. K-i-n- l-k-r a-p-l-i-j-s o- g-a-e-r-k-j-s- ------------------------------------------ Kvinna likar appelsinjus og grapefruktjus. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnom nivou? Nije, u znakovnom jeziku takođe postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je takođe slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose paralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku takođe postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Da li ste to znali?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i mađarskim. Paralele s mađarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obavezno vježbati s maternjim govornikom estonskog jezika. Ko želi da uči estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome ko se interesira za njihov jezik!