Knjiga fraza

bs Negacija 2   »   nn Negation 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [sekstifem]

Negation 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Da li je prsten skup? Er -e--r----n-dyr? Er den ringen dyr? E- d-n r-n-e- d-r- ------------------ Er den ringen dyr? 0
Ne, on košta samo stotinu eura. Nei, --n--o-t-r -e-r--h--d-e e-ro. Nei, han kostar berre hundre euro. N-i- h-n k-s-a- b-r-e h-n-r- e-r-. ---------------------------------- Nei, han kostar berre hundre euro. 0
Ali ja imam samo pedeset. M-n-e- har --r----e-ti. Men eg har berre femti. M-n e- h-r b-r-e f-m-i- ----------------------- Men eg har berre femti. 0
Jesi li već gotov / gotova? Er -u-f-r--g? Er du ferdig? E- d- f-r-i-? ------------- Er du ferdig? 0
Ne, još ne. N--- ik-je-en-o. Nei, ikkje enno. N-i- i-k-e e-n-. ---------------- Nei, ikkje enno. 0
Ali sam uskoro gotov / gotova. Men-eg--r-sn--t-ferdig. Men eg er snart ferdig. M-n e- e- s-a-t f-r-i-. ----------------------- Men eg er snart ferdig. 0
Želiš li još supe? Vi- du ha-mei- --p--? Vil du ha meir suppe? V-l d- h- m-i- s-p-e- --------------------- Vil du ha meir suppe? 0
Ne, ne želim više. Ne----kk, eg --l----j- ha-m---. Nei takk, eg vil ikkje ha meir. N-i t-k-, e- v-l i-k-e h- m-i-. ------------------------------- Nei takk, eg vil ikkje ha meir. 0
Ali još jedan sladoled. Men----v-l ha --ir is. Men eg vil ha meir is. M-n e- v-l h- m-i- i-. ---------------------- Men eg vil ha meir is. 0
Stanuješ li već dugo ovdje? Ha--du -udd h-r-le--e? Har du budd her lenge? H-r d- b-d- h-r l-n-e- ---------------------- Har du budd her lenge? 0
Ne, tek jedan mjesec. N--,-b-r-e--i--mån-d. Nei, berre ein månad. N-i- b-r-e e-n m-n-d- --------------------- Nei, berre ein månad. 0
Ali već poznajem mnogo ljudi. M-- eg---en--r--ang--f--- -lt. Men eg kjenner mange folk alt. M-n e- k-e-n-r m-n-e f-l- a-t- ------------------------------ Men eg kjenner mange folk alt. 0
Putuješ li sutra kući? Køyre---u--e-- i-m--g-n? Køyrer du heim i morgon? K-y-e- d- h-i- i m-r-o-? ------------------------ Køyrer du heim i morgon? 0
Ne, tek za vikend. Ne-,--------ø- - h----. Nei, ikkje før i helga. N-i- i-k-e f-r i h-l-a- ----------------------- Nei, ikkje før i helga. 0
Ali se vraćam već u nedjelju. Me- -g ---m--ilba-- --t-----u-d-g-n. Men eg kjem tilbake alt på sundagen. M-n e- k-e- t-l-a-e a-t p- s-n-a-e-. ------------------------------------ Men eg kjem tilbake alt på sundagen. 0
Da li je tvoja kćerka već odrasla? E- --tt--a -i--a--en? Er dottera di vaksen? E- d-t-e-a d- v-k-e-? --------------------- Er dottera di vaksen? 0
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. N-i--h---- --rre --t---. Nei, ho er berre sytten. N-i- h- e- b-r-e s-t-e-. ------------------------ Nei, ho er berre sytten. 0
Ali ona već ima momka. Me- h---ar--ll-rei- ei- -jæras-. Men ho har allereie ein kjærast. M-n h- h-r a-l-r-i- e-n k-æ-a-t- -------------------------------- Men ho har allereie ein kjærast. 0

Šta nam riječi govore

U svijetu postoje milioni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Jer nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Niko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Naučnici su istražili preko 5 miliona knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijardi riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti šta rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!