Knjiga fraza

bs U pošti   »   nn At the post office

59 [pedeset i devet]

U pošti

U pošti

59 [femtini]

At the post office

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Gdje je najbliža pošta? K--r -r--æ-------ostko-t-r? Kvar er næraste postkontor? K-a- e- n-r-s-e p-s-k-n-o-? --------------------------- Kvar er næraste postkontor? 0
Je li daleko najbliža pošta? E- det-lang- -il-næraste-p-st-o-to-? Er det langt til næraste postkontor? E- d-t l-n-t t-l n-r-s-e p-s-k-n-o-? ------------------------------------ Er det langt til næraste postkontor? 0
Gdje je najbliže poštansko sanduče? K---------r---e--o---ass-? Kvar er næraste postkasse? K-a- e- n-r-s-e p-s-k-s-e- -------------------------- Kvar er næraste postkasse? 0
Trebam nekoliko poštanskih markica. Eg tre-------p-r-f-i-e---. Eg treng eit par frimerke. E- t-e-g e-t p-r f-i-e-k-. -------------------------- Eg treng eit par frimerke. 0
Za razglednicu i pismo. Til -i- -ort og---- ----. Til eit kort og eit brev. T-l e-t k-r- o- e-t b-e-. ------------------------- Til eit kort og eit brev. 0
Kolika je poštarina za Ameriku? Kv- -r-por-o---ti- --e--k-? Kva er portoen til Amerika? K-a e- p-r-o-n t-l A-e-i-a- --------------------------- Kva er portoen til Amerika? 0
Koliko je težak paket? K-r --n-----p--k-? Kor tung er pakka? K-r t-n- e- p-k-a- ------------------ Kor tung er pakka? 0
Mogu li ga poslati zračnom poštom? Kan eg ---de ho -e- -u-tpos-? Kan eg sende ho med luftpost? K-n e- s-n-e h- m-d l-f-p-s-? ----------------------------- Kan eg sende ho med luftpost? 0
Koliko dugo traje dok stigne? K-r l----tid-t---de--t-l--o-kje- -r--? Kor lang tid tek det til ho kjem fram? K-r l-n- t-d t-k d-t t-l h- k-e- f-a-? -------------------------------------- Kor lang tid tek det til ho kjem fram? 0
Gdje mogu telefonirati? Kv-r k-- -g -i-gj-? Kvar kan eg ringje? K-a- k-n e- r-n-j-? ------------------- Kvar kan eg ringje? 0
Gdje je najbliža telefonska govornica? K--r------ra-t---ele--nk-osk? Kvar er næraste telefonkiosk? K-a- e- n-r-s-e t-l-f-n-i-s-? ----------------------------- Kvar er næraste telefonkiosk? 0
Imate li telefonske kartice? H-r -u telef-nk--t? Har du telefonkort? H-r d- t-l-f-n-o-t- ------------------- Har du telefonkort? 0
Imate li telefonski imenik? Har--u ei--tele-o------o-? Har du ein telefonkatalog? H-r d- e-n t-l-f-n-a-a-o-? -------------------------- Har du ein telefonkatalog? 0
Znate li pozivni broj za Austriju? Vei--du---n-------t-l --s--r---e? Veit du landkoden til Austerrike? V-i- d- l-n-k-d-n t-l A-s-e-r-k-? --------------------------------- Veit du landkoden til Austerrike? 0
Momenat, pogledaću. V--t -i--, ---sk-l eg sj----. Vent litt, så skal eg sjekke. V-n- l-t-, s- s-a- e- s-e-k-. ----------------------------- Vent litt, så skal eg sjekke. 0
Linija je uvijek zauzeta. Lin-- e- -l-tid-o-p-e--n. Linja er alltid oppteken. L-n-a e- a-l-i- o-p-e-e-. ------------------------- Linja er alltid oppteken. 0
Koji ste broj birali? K-a ----e- --- -u --n--? Kva nummer har du ringt? K-a n-m-e- h-r d- r-n-t- ------------------------ Kva nummer har du ringt? 0
Morate prvo birati nulu! D- må t--te null -y-s-! Du må taste null fyrst! D- m- t-s-e n-l- f-r-t- ----------------------- Du må taste null fyrst! 0

Osjećaji takođe govore različite jezike!

U svijetu se govori mnogo različitih jezika. Ne postoji nijedan univerzalan ljudski jezik. Međutim, što je s našom mimikom? Je li jezik emocija univerzalan? Ne, i ovdje postoje razlike! Dugo se smatralo da svi ljudi na isti način izražavaju osjećaje. Smatralo se da je mimika univerzalno rauzmljiva. Charles Darwin je vjerovao da su osjećaji za čovjeka od životne važnosti. Stoga su morali biti jednako razumljivi u svim kulturama. Međutim, nova istraživanja su došla do drugačijeg rezultata. Ona pokazuju da u jeziku emocija također postoje razlike. To znači da na našu mimiku utječe naša kultura. Stoga ljudi širom svijeta na različite načine pokazuju i tumače osjećaje. Naučnici razlikuju šest osnovnih emocija. To su radost, žalost, ljutnja, gađenje, strah i iznenađenje. Mimika Evropljana je drugačija od mimike Azijata. Takođe s istih lica čitaju druge stvari. To su potvrdili različiti eksperimenti. Ispitanicima su pritom bila prikazana lica na računalu. Ispitanici su trebali opisati što su pročitali na licima. Mnogo je razloga zašto se rezultati razlikuju. Osjećaji se u nekim kulturama otvorenije pokazuju nego u drugima. Intenzitet mimike stoga nema svugdje isto značenje. Pripadnici različitih kultura također obraćaju pažnju na druge stvari. Azijati se pri čitanju gesta lica koncentriraju na oči. Evropljani i Amerikanci, s druge strane, gledaju u usta. Međutim, postoji jedan izraz lica koji ima isto značenje u svim kulturama... To je ljubanz osmijeh!