Frazlibro

eo Konversacieto 3   »   sr Ћаскање 3

22 [dudek du]

Konversacieto 3

Konversacieto 3

22 [двадесет и два]

22 [dvadeset i dva]

Ћаскање 3

[Ćaskanje 3]

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto serba Ludu Pli
Ĉu vi fumas? П--ите--и? Пушите ли? П-ш-т- л-? ---------- Пушите ли? 0
P----- --? Pušite li? P-š-t- l-? ---------- Pušite li?
Mi iam fumis. П-- --. Пре да. П-е д-. ------- Пре да. 0
Pre d-. Pre da. P-e d-. ------- Pre da.
Sed nun mi ne plu fumas. А-- -а---в----не-п-шим. Али сада више не пушим. А-и с-д- в-ш- н- п-ш-м- ----------------------- Али сада више не пушим. 0
A-i -a-a-vi-e-n---u-im. Ali sada više ne pušim. A-i s-d- v-š- n- p-š-m- ----------------------- Ali sada više ne pušim.
Ĉu ĝenas vin se mi fumas? См-т- -и-------о--а--уш--? Смета ли Вам ако ја пушим? С-е-а л- В-м а-о ј- п-ш-м- -------------------------- Смета ли Вам ако ја пушим? 0
Sm--a li -am--ko-ja pu-im? Smeta li Vam ako ja pušim? S-e-a l- V-m a-o j- p-š-m- -------------------------- Smeta li Vam ako ja pušim?
Ne, tute ne. Не--а-с---т-о-не. Не, апсолутно не. Н-, а-с-л-т-о н-. ----------------- Не, апсолутно не. 0
Ne- -ps-----o-ne. Ne, apsolutno ne. N-, a-s-l-t-o n-. ----------------- Ne, apsolutno ne.
Tio ne ĝenas min. Н---мет--м-. Не смета ми. Н- с-е-а м-. ------------ Не смета ми. 0
Ne s---- -i. Ne smeta mi. N- s-e-a m-. ------------ Ne smeta mi.
Ĉu vi ŝatus trinki ion? Хо--те-ли---пит- -е-т-? Хоћете ли попити нешто? Х-ћ-т- л- п-п-т- н-ш-о- ----------------------- Хоћете ли попити нешто? 0
H-ć--e--i--o-it- ---t-? Hoc-ete li popiti nešto? H-c-e-e l- p-p-t- n-š-o- ------------------------ Hoćete li popiti nešto?
Ĉu konjakon? Ј-да----њ--? Један коњак? Ј-д-н к-њ-к- ------------ Један коњак? 0
J---- -----k? Jedan konjak? J-d-n k-n-a-? ------------- Jedan konjak?
Ne, prefereble bieron. Не, -адиј---и-о. Не, радије пиво. Н-, р-д-ј- п-в-. ---------------- Не, радије пиво. 0
N-,-r-d-je-p--o. Ne, radije pivo. N-, r-d-j- p-v-. ---------------- Ne, radije pivo.
Ĉu vi multe vojaĝas? П-туј-те -и ---г-? Путујете ли много? П-т-ј-т- л- м-о-о- ------------------ Путујете ли много? 0
P---jete li --o-o? Putujete li mnogo? P-t-j-t- l- m-o-o- ------------------ Putujete li mnogo?
Jes, plejofte estas negocaj vojaĝoj. Д-- ---и-------т- -ос-о--- путов--а. Да, већином су то пословна путовања. Д-, в-ћ-н-м с- т- п-с-о-н- п-т-в-њ-. ------------------------------------ Да, већином су то пословна путовања. 0
Da, v-c--n---su--- ---l-v-- -u---a-ja. Da, vec-inom su to poslovna putovanja. D-, v-c-i-o- s- t- p-s-o-n- p-t-v-n-a- -------------------------------------- Da, većinom su to poslovna putovanja.
Sed ni nun ferias ĉi-tie. Али----а---о -вде-н- --ди--ем-одм-р-. Али сада смо овде на годишњем одмору. А-и с-д- с-о о-д- н- г-д-ш-е- о-м-р-. ------------------------------------- Али сада смо овде на годишњем одмору. 0
A-i sa---s-o --de n- go-i-n--m ---oru. Ali sada smo ovde na godišnjem odmoru. A-i s-d- s-o o-d- n- g-d-š-j-m o-m-r-. -------------------------------------- Ali sada smo ovde na godišnjem odmoru.
Kia varmego! К-к-а--ру--на! Каква врућина! К-к-а в-у-и-а- -------------- Каква врућина! 0
Ka--a v-u-́i--! Kakva vruc-ina! K-k-a v-u-́-n-! --------------- Kakva vrućina!
Jes, hodiaŭ vere varmegas. Да---ан-- је--т----о врућ-. Да, данас је стварно вруће. Д-, д-н-с ј- с-в-р-о в-у-е- --------------------------- Да, данас је стварно вруће. 0
D-, -------e-s-v--n- vr--́-. Da, danas je stvarno vruc-e. D-, d-n-s j- s-v-r-o v-u-́-. ---------------------------- Da, danas je stvarno vruće.
Ni iru sur la balkonon. Х--де-о-на---л-о-. Хајдемо на балкон. Х-ј-е-о н- б-л-о-. ------------------ Хајдемо на балкон. 0
H-j--m---a--al-o-. Hajdemo na balkon. H-j-e-o n- b-l-o-. ------------------ Hajdemo na balkon.
Morgaŭ estos festo ĉi-tie. С-т-а ће овде-б--- -а-а-а. Сутра ће овде бити забава. С-т-а ћ- о-д- б-т- з-б-в-. -------------------------- Сутра ће овде бити забава. 0
S-t-a-ć- -vde-bi-- za---a. Sutra c-e ovde biti zabava. S-t-a c-e o-d- b-t- z-b-v-. --------------------------- Sutra će ovde biti zabava.
Ĉu ankaŭ vi venos? Хоће-е л--и--и-до-и-? Хоћете ли и Ви доћи?? Х-ћ-т- л- и В- д-ћ-?- --------------------- Хоћете ли и Ви доћи?? 0
Hoc-e----- i-----o--i-? Hoc-ete li i Vi doc-i?? H-c-e-e l- i V- d-c-i-? ----------------------- Hoćete li i Vi doći??
Jes, ankaŭ ni estas invititaj. Д-- ---см- та--ђ- ------и. Да, ми смо такође позвани. Д-, м- с-о т-к-ђ- п-з-а-и- -------------------------- Да, ми смо такође позвани. 0
D-- m---mo------e--ozv---. Da, mi smo takođe pozvani. D-, m- s-o t-k-đ- p-z-a-i- -------------------------- Da, mi smo takođe pozvani.

Lingvo kaj skribo

Ĉiu lingvo servas al la interhoma kompreniĝo. Kiam ni parolas, ni esprimas tion, kion ni pensas kaj sentas. Ni tiuokaze ne ĉiam sekvas la regulojn de nia lingvo. Ni uzas nian propran lingvon, nian ordinaran lingvon. Malsamas en la skriba lingvo. Tie montriĝas ĉiuj reguloj de nia lingvo. Nur per la skribo iĝas lingvo vera lingvo. Ĝi videbligas la lingvon. La scio transdoniĝas de jarmiloj per la skribo. Tial la skribo estas la fundamento de ĉiu alte evoluinta kulturo. La unuan skribon oni elpensis antaŭ pli ol 5000 jaroj. Tio estis la kojnoskribo de la sumeranoj. Ĝi estis gravurita en argilaj tabuloj. Tiun kojnoskribon oni uzis dum tri jarmiloj. Preskaŭ samdaŭre ekzistis la hieroglifoj de la antikvaj egiptoj. Pri ĝi okupiĝis multegaj sciencistoj. La hieroglifoj reprezentas relative komplikan skriban sistemon. Sed ĝin oni elpensis probable pro tute simpla kialo. La tiama Egiptujo estis vasta imperio kun multaj enloĝantoj. La ĉiutagecon kaj precipe la ekonomion oni devis organizi. La impostojn kaj la kontojn oni devis efike administri. Tiucele evoluigis la antikvaj egiptoj siajn skribajn signojn. La alfabetaj skribaj sistemoj aliflanke datiĝas de la sumeranoj. Ĉiu skribo malkaŝas multon pri la homo uzanta ĝin. Krome, ĉiu nacio havas siajn proprajn trajtojn en sia skribo. La mana skribo bedaŭrinde pli kaj pli perdiĝas. La moderna teknologio igas ĝin preskaŭ superflua. Do ne nur parolu, ankaŭ plu skribu!