Frazlibro

eo Lerni fremdajn lingvojn   »   bg Изучаване на чужди езици

23 [dudek tri]

Lerni fremdajn lingvojn

Lerni fremdajn lingvojn

23 [двайсет и три]

23 [dvayset i tri]

Изучаване на чужди езици

Izuchavane na chuzhdi yezitsi

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto bulgaro Ludu Pli
Kie vi lernis la hispanan? Къд- с-е --и-и -сп-н-к-? К___ с__ у____ и________ К-д- с-е у-и-и и-п-н-к-? ------------------------ Къде сте учили испански? 0
K-de -te---hili ---a----? K___ s__ u_____ i________ K-d- s-e u-h-l- i-p-n-k-? ------------------------- Kyde ste uchili ispanski?
Ĉu vi parolas ankaŭ la portugalan? М---т- ли-----о--ри-- и--ор--гал-ки? М_____ л_ д_ г_______ и п___________ М-ж-т- л- д- г-в-р-т- и п-р-у-а-с-и- ------------------------------------ Можете ли да говорите и португалски? 0
M-z--t- -i--a g---r-t- --po-------k-? M______ l_ d_ g_______ i p___________ M-z-e-e l- d- g-v-r-t- i p-r-u-a-s-i- ------------------------------------- Mozhete li da govorite i portugalski?
Jes, kaj mi iom parolas ankaŭ la italan. Д-, -ов-ря --мал-- -т-ли-нс--. Д__ г_____ и м____ и__________ Д-, г-в-р- и м-л-о и-а-и-н-к-. ------------------------------ Да, говоря и малко италиански. 0
Da--gov-rya --mal-- i-------ki. D__ g______ i m____ i__________ D-, g-v-r-a i m-l-o i-a-i-n-k-. ------------------------------- Da, govorya i malko italianski.
Vi tre bone parolas, laŭ mi. М-с-я, -- --вори-- --ог--д-б-е. М_____ ч_ г_______ м____ д_____ М-с-я- ч- г-в-р-т- м-о-о д-б-е- ------------------------------- Мисля, че говорите много добре. 0
M--l--, che -ovo--te-m--go------. M______ c__ g_______ m____ d_____ M-s-y-, c-e g-v-r-t- m-o-o d-b-e- --------------------------------- Mislya, che govorite mnogo dobre.
La lingvoj estas sufiĉe similaj. Ез----е са д------лизки. Е______ с_ д____ б______ Е-и-и-е с- д-с-а б-и-к-. ------------------------ Езиците са доста близки. 0
E-itsite--a -ost- bl----. E_______ s_ d____ b______ E-i-s-t- s- d-s-a b-i-k-. ------------------------- Ezitsite sa dosta blizki.
Mi povas ilin bone kompreni. Аз --га -- г--р----р-- -обр-. А_ м___ д_ г_ р_______ д_____ А- м-г- д- г- р-з-и-а- д-б-е- ----------------------------- Аз мога да ги разбирам добре. 0
Az-m--- da-gi-r-zb---- d-b--. A_ m___ d_ g_ r_______ d_____ A- m-g- d- g- r-z-i-a- d-b-e- ----------------------------- Az moga da gi razbiram dobre.
Sed paroli kaj skribi malfacilas. Но-г-в-ре-ет--- пи-ането -а т-----. Н_ г_________ и п_______ с_ т______ Н- г-в-р-н-т- и п-с-н-т- с- т-у-н-. ----------------------------------- Но говоренето и писането са трудни. 0
No-------ne-o-i-pi--n-----a tru-ni. N_ g_________ i p_______ s_ t______ N- g-v-r-n-t- i p-s-n-t- s- t-u-n-. ----------------------------------- No govoreneto i pisaneto sa trudni.
Mi ankoraŭ faras multajn erarojn. В-е още--рав--м--г- гр-ш-и. В__ о__ п____ м____ г______ В-е о-е п-а-я м-о-о г-е-к-. --------------------------- Все още правя много грешки. 0
V-- -s--he--r-v-a -nog- ----h--. V__ o_____ p_____ m____ g_______ V-e o-h-h- p-a-y- m-o-o g-e-h-i- -------------------------------- Vse oshche pravya mnogo greshki.
Bonvolu min ĉiam korekti. Мол-, --п-авя--е-ме --н---. М____ п_________ м_ в______ М-л-, п-п-а-я-т- м- в-н-г-. --------------------------- Моля, поправяйте ме винаги. 0
Mo-y---poprav----- me-v-n-g-. M_____ p__________ m_ v______ M-l-a- p-p-a-y-y-e m- v-n-g-. ----------------------------- Molya, popravyayte me vinagi.
Via prononcado estas tre bona. П-о--но---и--- -и ----ого--обро. П_____________ В_ е м____ д_____ П-о-з-о-е-и-т- В- е м-о-о д-б-о- -------------------------------- Произношението Ви е много добро. 0
Pro--n---e---to -i--- m--go--o---. P______________ V_ y_ m____ d_____ P-o-z-o-h-n-e-o V- y- m-o-o d-b-o- ---------------------------------- Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro.
Vi havas malfortan akĉenton. Има-е-с--б-а---н-. И____ с___ а______ И-а-е с-а- а-ц-н-. ------------------ Имате слаб акцент. 0
I--te--la--akt--n-. I____ s___ a_______ I-a-e s-a- a-t-e-t- ------------------- Imate slab aktsent.
Oni rekonas vian devenon. Ра-би-а с- -т-ъ-----е. Р______ с_ о_____ с___ Р-з-и-а с- о-к-д- с-е- ---------------------- Разбира се откъде сте. 0
R-zbi----e-o--yde-s-e. R______ s_ o_____ s___ R-z-i-a s- o-k-d- s-e- ---------------------- Razbira se otkyde ste.
Kiu estas via gepatra lingvo? Какъв - м--чи-и-т В- е-и-? К____ е м________ В_ е____ К-к-в е м-й-и-и-т В- е-и-? -------------------------- Какъв е майчиният Ви език? 0
K-k-- ye------iniyat-V-----ik? K____ y_ m__________ V_ y_____ K-k-v y- m-y-h-n-y-t V- y-z-k- ------------------------------ Kakyv ye maychiniyat Vi yezik?
Ĉu vi sekvas lingvokurson? Пос--ав-те ли -------ку--? П_________ л_ е_____ к____ П-с-щ-в-т- л- е-и-о- к-р-? -------------------------- Посещавате ли езиков курс? 0
Po-esh-ha---e -i----ikov -u--? P____________ l_ y______ k____ P-s-s-c-a-a-e l- y-z-k-v k-r-? ------------------------------ Poseshchavate li yezikov kurs?
Kiun lernilon vi uzas? Кой уч-б-и--използв-т-? К__ у______ и__________ К-й у-е-н-к и-п-л-в-т-? ----------------------- Кой учебник използвате? 0
K-y --he---k -zpo--va--? K__ u_______ i__________ K-y u-h-b-i- i-p-l-v-t-? ------------------------ Koy uchebnik izpolzvate?
Mi nun ne plu scias ĝian nomon. В-мо-е----не--н-- ка- с--ка--а. В м______ н_ з___ к__ с_ к_____ В м-м-н-а н- з-а- к-к с- к-з-а- ------------------------------- В момента не зная как се казва. 0
V ----nta-ne znay---ak -e-ka--a. V m______ n_ z____ k__ s_ k_____ V m-m-n-a n- z-a-a k-k s- k-z-a- -------------------------------- V momenta ne znaya kak se kazva.
La titolo ne revenas al mia memoro. Н- ----ещам -----г--в-е--. Н_ с_ с____ з_ з__________ Н- с- с-щ-м з- з-г-а-и-т-. -------------------------- Не се сещам за заглавието. 0
N--s- se--c--m----zag-avie--. N_ s_ s_______ z_ z__________ N- s- s-s-c-a- z- z-g-a-i-t-. ----------------------------- Ne se seshcham za zaglavieto.
Mi ĝin forgesis. З--ра--х г-. З_______ г__ З-б-а-и- г-. ------------ Забравих го. 0
Zabra-i-h-go. Z________ g__ Z-b-a-i-h g-. ------------- Zabravikh go.

La ĝermanaj lingvoj

La ĝermanaj lingvoj apartenas al la hindeŭropa lingva familio. Tiun lingvogrupon karakterizas fonologiaj trajtoj. Tiuj lingvoj do distingiĝas unu de la alia per la sonsistemaj diferencoj. Estas ĉirkaŭ 15 ĝermanaj lingvoj. Ili estas la gepatra lingvo de 500 milionoj de homoj en la mondo. Malfacilas determini la ekzaktan nombron de la unuopaj lingvoj. Ofte ne klaras ĉu temas pri memstaraj lingvoj aŭ nur dialektoj. La plej grava ĝermana lingvo estas la angla. Ĝi havas preskaŭ 350 milionojn da denaskaj parolantoj en la mondo. Ĝin sekvas la germana kaj la nederlanda. La ĝermanaj lingvoj dividiĝas en malsamajn grupojn. Estas nordĝermanaj, okcidentĝermanaj kaj orientĝermanaj lingvoj. La nordĝermanaj lingvoj estas la skandinavaj lingvoj. La angla, la germana kaj la nederlanda estas okcidentĝermanaj lingvoj. Ĉiuj orientĝermanaj lingvoj estingiĝis. La gota ekzemple estis unu el tiuj. La koloniigo disvastigis la ĝermanajn lingvojn en la tutan mondon. Oni do komprenas la nederlandan ankaŭ en Karibio kaj Sudafriko. Ĉiuj ĝermanaj lingvoj baziĝas sur komuna radiko. Sed ne estas certe ĉu ekzistis unueca pralingvo. Krome, nur tre malmultaj ĝermanaj skriboj haveblas. Malkiel por la latinidaj lingvoj apenaŭ estas fontoj. Tio komplikigas la esploron de la ĝermanaj lingvoj. Ankaŭ pri la kulturo de la ĝermanoj oni nur relative malmulton scias. La ĝermanaj popoloj ne konsistigis unuecon. Do ne estis komuna identeco. Tial la scienco devas fidi fremdajn fontojn. Sen la helenoj kaj la romianoj ni scius nur malmulton pri la ĝermanoj!